Trenutno nema nestašice goriva u Evropi, ali to će se promijeniti, prema riječima izvršnog direktora Shella, Waela Sawana
Raste strah od dugotrajne energetske krize koja će pogoditi i Evropu.
Nada među kompanijama i vladama u brz kraj energetskog rata u Zaljevu opada. Strah od produžene energetske krize s nestašicama koje će pogoditi i Evropu raste.
Čak i ako se brzo uspostavi primirje i slobodan prolaz za tankere u Hormuškom moreuzu, cijena rata će se osjećati dugo vremena, smatraju analitičari.
Trenutno se prosječna cijena nafte kreće između 100 i 110 dolara po barelu. Mogla bi dodatno porasti na 150 dolara po barelu, prema riječima Roba Kapita iz kompanije za upravljanje imovinom BlackRock. "Čak i ako sutra objavimo da je rat završen", rekao je za novinsku agenciju Bloomberg.
Shell očekuje da su u Evropi posebno kerozin i dizel sve rijeđi.
Trgovina naftom svakodnevno nervozno reaguje na oprečne izvještaje koji dolaze iz SAD-a. Prijetnje još većim napadima na iransku energetsku infrastrukturu uzrokuju porast cijena. Čim taj porast postane vidljiv, predsjednik Trump objavljuje poruku o obećavajućim mirovnim pregovorima. Čini se da to neko vrijeme funkcioniše, sve dok se ponovo ne pojave ozbiljne sumnje u istinitost ove poruke.
Sinoć je Wall Street u New Yorku zatvorio berzu s najvećim padom od početka rata. Trump je odgovorio u roku od petnaest minuta produženjem pauze u bombardiranju iranskih energetskih postrojenja. U međuvremenu, broj američkih trupa u regiji koje se mogu rasporediti za zauzimanje iranskog naftnog ostrva Kharg i obale Hormuškog tjesnaca raste.
To je jedan dan, a ono sljedeći.
„Jedan dan je ovo, a sljedeći ono“, kaže Patrick Kulsen, direktor firme za istraživanje tržišta Insights Global. Njegova kompanija je specijalizirana za podatke o skladištenju goriva. „S obzirom na međunarodnu situaciju, cijena nafte nije tako loša.“
Međutim, Kulsen primjećuje zabrinjavajući pad dostupne količine kerozina. Cijena avionskog goriva raste još naglije nego cijena sirove nafte, a kao i dizel, značajan dio dolazi iz regije Perzijskog zaljeva.
Trenutno nema nestašice goriva u Evropi, ali to će se promijeniti, prema riječima izvršnog direktora Shella, Waela Sawana. On je ove sedmice govorio na konferenciji rukovodilaca naftnih kompanija u Houstonu, Teksas. "Južna Azija je prva pretrpjela puni teret. Proširila se na jugoistočnu Aziju, sjeveroistočnu Aziju, a posebno u Evropu dolazi u aprilu", kaže Sawan.
