Zatvaranje prolaza Hormuz, oštećeni tankeri i prekidi u snabdijevanju podigle cijene sirove nafte i uzdrmale berze.
Rafinerija Ras Tanaur u Saudijskoj Arabiji zasuta je projektilima iz Irana.
Jedno od najvećih postrojene za preradu nafte na svijetu, kapaciteta 550.000 barela dnevno, u plamenu je!
To je izazvalo novi šok na tržištu.
Globalne cijene nafte naglo su porasle od početka novog sukoba u kojem su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran, a trgovci nafte i energetskih derivata reagovali su snažnim skokom cijena u strahu od prekida snabdijevanja. Benchmark sirove nafte Brent dosegao je nivo iznad 82 dolara po barelu u prvom trgovanju nakon eskalacije sukoba, što predstavlja najveći rast u posljednje četiri godine, prije nego što se blago stabilizovao na neznatno nižim nivoima.
Ključni faktori koji potiču skok cijena su prekidi u pomorskom saobraćaju kroz prolaz Hormuz, usljed čega se velik broj tankera zadržava ili izbjegava taj pomorski koridor, preko kojeg dnevno prolazi oko 15 do 20 miliona barela sirove nafte — otprilike petina svjetske potražnje.
Iranske vlasti, suočene s napadima, efektivno su ograničile plovidbu kroz prolaz Hormuz, dok su napadi u regionu doveli do oštećenja najmanje tri naftna tankera pored obala Perzijskog zaliva, što dodatno usložnjava situaciju na globalnom tržištu energenata.
Umjesto da se roba nesmetano transportuje ka Aziji i Evropi, brodovi su preusmjeravani ili su ostajali privejani, a osiguravajuće kuće počele su ograničavati pokrivanje rizika zbog rasta opasnosti, što dodatno poskupljuje troškove plovidbe.
U trenutnoj fazi sukoba većina velikih rafinerija na Bliskom istoku i dalje radi, ali logistički problemi otežavaju priliv sirove nafte i transport prerađenih proizvoda u inostrane luke. Dio tankera koji su oštećeni tokom napada mora na popravke ili su izvan upotrebe, što dodatno kvari globalnu ponudu. Neke rafinerije u zemljama poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata rade na punom kapacitetu, ali njihova mogućnost da nadoknade gubitke iz Irana ostaje ograničena jer fluktuacije u transportu i potencijalna blokada Hormuza otežavaju izvoz.
Procjene svjetskih analitičara sugeriraju da bi, ako prolaz Hormuz ostane zatvoren duže vrijeme, ograničenje snabdijevanja moglo dovesti do dodatnog skoka cijena i mogućeg prelaženja nivoa od 100 dolara po barelu u narednim nedjeljama.
Finansijska tržišta snažno su reagovala na eskalaciju sukoba i posljedične skokove cijena energenata. U Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, indeksi akcija pali su jer investitori preusmjeravaju kapital u sigurnije aktive poput zlata, čije su cijene takođe porasle. Berze u Japanu, Indiji i Hong Kongu zabilježile su pad vrijednosti indeksa dok su se kompanije iz sektora energije i odbrambene industrije uglavnom bolje kotirale, jer rast cijena nafte povećava prihode energetskih firmi i troškove osiguranja.
Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici — OPEC+ — dogovorili su se da poveća proizvodnju za oko 206.000 barela dnevno počevši od aprila, nastojeći ublažiti utjecaj sukoba na globalnu ponudu, ali povećana proizvodnja će biti efikasna samo ako sirova nafta može nesmetano stići do tržišta preko Hormuza ili alternativnih ruta.
Sveukupno, trenutna situacija sa ratom dovela je do dramatičnog porasta nesigurnosti u energetskim tokovima, snažnih oscilacija cijena nafte na svjetskim tržištima i oštrih reakcija investitora širom globalnih berza.
