Znate li za HDZ-ove blizankinje Katić? Trenutno sestre Darijana i Andrijana najjača su tiha politička sila unutar stranke i uzdanice Dragana Čovića. Andrijana je aktuelna federalna ministrica prometa i komunikacija, te je već od prvog radnog iskustva na pozicijama savjetnika, od nivoa Federacije BiH pa sve do pozicije u Predsjedništvu BiH.
Sestra Danijela trenutno je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te je dopredsjednica HDZ-a. Svima poznata sa fotografija rame uz rame sa Čovićem, Darijana bi na ovogodišnjim Općim izborima mogla biti i kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Jednako kao i Borjana Krišto ranije, Filipović se ne može pohvaliti aktivnom participacijom ili zlaganjem u državnom parlamentu gdje je tokom proteklog saziva postavila čak jedno poslaničko pitanje.
HDZ je na Općim izborima 2022. godine kandidirao Borjanu Krišto za članicu Predsjedništva BiH, no nju je pobijedio Željko Komšić (DF). Sada bi navodno HDZ ponovno mogao imati ženu za kandidata - Filipović, jer Čović već neko vrijeme aktivno radi na njenoj promociji kako unutar zemlje, tako i u Evropi.
Na nedavno održanom summitu Evropske pučke stranke HDZ, te stranke predvoditeljice evropskih vrijednosti u BiH, predstavljali Krišto, Čović i Filipovć. To je također simptomatično uzimajući u obzir da pored Filipović, HDZ ima još četiri dopredsjednika, u unutrašnjim političkim prilikama na višim pozicijama u vlasti. Iako Čović i dalje kalkulira sa objavom Darijane Filipovć kao kandidatkinje, već duže vremena se o njenoj kandidaturi govori ne samo unutar stranke, već i među članicama udruženja Hrvatski narodni sabor.
Turneja HDZ-ovog dvojca Čović - Filipovć po BiH, bez obzira na prirodu događaja, imale su za cilj povećati vidljivost Filipović budući da ona zbog apsolutne anonimnosti svog rada van stranačkih okvira, već u startnoj poziciji nije zvučno ime koje, osim maksimalom aktivacijom glasačkog tijela, nema potencijal samostalno povući dovoljan broj glasova za pobjedu na izborima.
Za to vrijeme, potencijalna alternativa HDZ-u u obliku saveza stranaka Petorke, i dalje je neodlučna. Dok su sa jedne strane bile aktivne najave da su te stranke mogle nominirati Martina Raguža za poziciju člana Predsjedništva BiH, pojavile su se informacije i o tome da Petorka traži nestranačkog kandidata, poželjno univerzitetskog profesora za tu poziciju. Navodno se problem prvenstveno pojavio jer takvi kadrovi nužno ne žele učestvovati u političkim igrama, čuvajući svoj renome.
Tajna šaputanja čak i idu u prilog tome da bi Čović, nespreman da ponudi zajedničkog kandidata sa strankama Petorke za Predsjedništvo BiH, ponudio druge pozicije u vlasti nakon izbora, pa na taj način podrškom svom kandidatu pokušao osigurati pobjedu. HDZ svojim nastojanjem da bude dominantno zastupljena hrvatska stranka u BiH, nema namjeru široko pregovarati sa strankama Petroke, već im ponuditi opcije za postizborno koaliranje.
Treba naglasiti da se i pozicija i opozicija, dakle i HDZ i Petorka uglavnom slažu oko za njih krucijalnih pitanja, a neke stranke iz Petorke su čak i radikalnije u svojim nastupima od čelnika HDZ-a. Time se njihov eventualni dogovor ne treba gledati kroz prizmu bilo kakvih velikih ideoloških neslaganja, već prvenstveno kroz interes osiguravanja vidljivijih političkih funkcija u periodu nakon izbora.
Stranke Petorke su svjesne da su jedva u stanju osigurati unutrašnji dogovor, što se definitivno ogleda na terenu u pogledu fragmentacije glasačkog korpusa te nedostatka ozbiljne infrastrukture zbog čega je HDZ ranije uvijek osvajao najveći broj glasova. Čović je ranije govorio kako kandidat treba biti neko ko će zastupati "hrvatsku politiku i hrvatski narod, ali i politike za BiH na međunarodnoj sceni", ističući kako je potrebno da ima dovoljno autoriteta i iskustva za to u domaćim prilikama.
Navodno je na privatnom druženju povodom obaranja presude u slučaju Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava još prošle godine, Čović prvi put spomenuo kandidaturu Filipović, jer je ona na prošlim izborima osvojila skoro 23.000 glasova, što je najviše u HDZ-u. To jasno pokazuje da se podrška za Filipović može osigurati te da je trenutno u parlamentarnim prilikama, zastupnica sa najvećim brojem osvojenih glasova od svih stranaka sa hrvatskim predznakom.
- Naši evropski partneri danas razumiju da legitimno predstavljanje nije politički zahtjev jedne stranke ili naroda već demokratski standard bez kojeg Bosna i Hercegovina ne može stabilno naprijed prema Evropi - Čović? Ne, rekla je ovo Filipović nedavno u Briselu gdje je otputovala sa Čovićem i Krišto. Govorilo se o ustavnoj arhitekturi BiH.
Čović je prije nekoliko godina, nakon što Krišto nije osvojila dovoljan broj glasova za Predsjedništvo BiH razmatrao Filipović za predsjedavajuću Vijeća ministara, no presudila je činjenica da bi Krišto takvim imenovanjem ostala bez pozicije, dok je Filipović imala dovoljan broj glasova za Parlament BiH.
Stoga, pokušaj pozicioniranja dopredsjednice HDZ-a BiH nije novina, ali svakako vrijedi napomenuti da iako nije apsolutno nemoguće da raznim kalkulacijama Čović ipak odustane od predlaganja Filipović, trenutno ona ostaje izgledan kandidat za Predsjedništvo BiH.
Naši evropski partneri danas razumiju da legitimno predstavljanje nije politički zahtjev jedne stranke ili naroda već demokratski standard bez kojeg Bosna i Hercegovina ne može stabilno naprijed prema Evropi - Čović? Ne, rekla je ovo Filipović nedavno u Briselu
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
