Četničko „litijanje“ nove crnogorske vlasti

Događalo se, ustvari, političko- nacionalističko „litijanje“ kojim je proslavljana tobožnja „nova demokratija“  Crne Gore, samo sada pod vođstvom onih koji su četničke odore zamjenili frakovima, leptir mašnama i visokim akademskim titulama, svjesno gurajući vlastitu državu u blato prošlosti.

Pored mnogih primjera svega o čemu govorimo, najsvježiji je, svakako, pokušaj  zvanične vlasti da se jedna ulica u Beranama nazove imenom Ratka Mladića, ratnog zločinca kojega je  Haški tribunal osudio na doživotnu robiju za počinjeni genocid u Srebrenici.

Da članovi Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova općine Berane, koji su većinom glasova podržali odluku da im Ratko Mladić „uljepša“ grad u kome žive mnogi pripadnici naroda nad kojim su Mladić i njegova vojska izvršili genocid, nisu bili ohrabreni politikom koja u Crnoj Gori podržava i slavi ratne zločince, zasigurno, ovakva dluka ne bi ni došla na dnevni red ovog Savjeta.

Premjer Crne Gore Zdravko Krivokapić, koji je na vlast došao na krilima litija, njegovi crkveni saborci i oni iz pročetničkog Demokratskog fronta, kao i njihov politički privjesak, tobožnji zagovornik proevropskog puta Crne Gore, Dritan Abazović, zbog prijedloga da im Ratko Mladić ukrasi ulicu u  Beranama, nisu se ni malo nasekirali.

I neće.

Jer od njihovog dolaska na vlast, četničke provokacije i nacionalističko  ojnanje u Crnoj Gori skoro da su postali   svakodnevnica.

Dokle, to će odlučiti onaj časni dio Crne Gore koji je s obraza svog naroda davno uspio sprati blato kojim su ga devedesetih godina uprljali isti oni koje su s nacionalističkog lanca, u zadnjih godinu dana, pustili razni Krivokapići, Mandići, Medojevići, Abazovići.