Centralne banke gomilaju zlato: Samo Turska kupila 150 tona

F. Marukić

Centralne banke su završile 2022. sa prijavljenim neto kupovinama od 28 tona zlata u decembru. Uključujući velike neprijavljene kupovine, ukupan iznos kupljenog zlata 2022. godine iznosio je 1.136 tona. To je drugi najveći iznos kupljenog zlata od početka zvaničnog mjerenja 1950. godine.

Kina je zvanično ponovo počela da kupuje zlato u novembru, a u decembru je izvršila još jednu veliku kupovinu od 30 tona. To je po prvi put podiglo ukupne kineske zlatne rezerve na preko 2.000 tona.

Kineska centralna banka akumulirala je 1.448 tona zlata između 2002. i 2019. godine, a onda je iznenada utihnula. Mnogi nagađaju da su Kinezi nastalvili sa kupovinom bez objave zvaničnih podataka.

Oduvijek su postojale spekulacije da Kina drži mnogo više zlata nego što službeno otkriva. Kao što je Jim Rickards istakao za Mises Daily još 2015. godine, mnogi ljudi spekulišu da Kina drži nekoliko hiljada tona zlata "van knjiga" u posebnom entitetu koji se zove Državna uprava za devize (SAFE).

Centralna banka Turske (Turska) nastavila je svoju dosljednu kupovinu u decembru, dodajući još 25 tona svojim rastućim zlatnim rezervama. Tokom 2022. godine Turska je u svoje zalihe dodala oko 150 tona zlata.

Hrvatska je kupila 2 tone zlata nakon što nije prijavila nikakve promjene u svojim zlatnim rezervama od 2001. godine.

Nakon pauze u novembru, Reserve Bank of India nastavila je otkup zlata u decembru, uz skromnu kupovinu od 1 tone. Indija se rangira kao deveta zemlja po rezervama zlata. Od nastavka kupovine krajem 2017. godine, ova banka je kupila preko 200 tona zlata. U augustu 2020. pojavili su se izvještaji da IRB razmatra značajno povećanje svojih zlatnih rezervi.

Ove kupovine su delimično nadoknađene velikom prodajom u Kazahstanu (29 tona) i Uzbekistanu (1 tona). Nije neuobičajeno da banke koje kupuju iz domaće proizvodnje – kao što su Uzbekistan i Kazahstan – prelaze između kupovine i prodaje.

Decembarske kupovine su dovele do ukupnog neto povećanja zlatnih rezervi centralne banke u četvrtom kvartalu za 417 tona. U drugoj polovini 2022. godine centralne banke su kupile 862 tone zlata.

Ukupno povećanje rezervi predstavljalo je kombinaciju prijavljenih kupovina, zajedno sa procjenom značajnih neprijavljenih kupovina. Centralne banke koje često ne prijavljuju kupovinu uključuju Kinu i Rusiju. Mnogi analitičari vjeruju da je Kina tajanstveni kupac koji gomila zalihe zlata kako bi minimizirao izloženost dolaru. Prema Svjetskom savjetu za zlato, “Ako više informacija o ovoj neprijavljenoj aktivnosti postane dostupno, ove procjene mogu biti revidirane.”

Ukupne kupovine od 1.136 tona u 2022. godini predstavljale su povećanje od 152% u odnosu na 2021. godine.

To je bio najviši nivo godišnje neto kupovine zlata centralnih banaka od suspenzije konvertibilnosti dolara u zlato 1971. godine, i drugi najveći godišnji ukupan iznos zabilježen. (Rekord je bio 1967.)

Prema Svjetskom savjetu za zlato, postoje dva glavna pokretača koji stoje iza kupovine zlata od strane centralnih banaka — njegov učinak u vrijeme krize i njegova uloga kao dugoročne pohrane vrijednosti.

Stoga nije iznenađujuće da su u godini u kojoj su bile pogođene geopolitička neizvjesnost i divlja inflacija, centralne banke odlučile nastaviti dodavati zlato u svoje kase i to ubrzanim tempom.”

Globalni šef istraživanja Svjetskog savjeta za zlato Huan Carlos Artigas rekao je za Kitco News da velike kupovine naglašavaju činjenicu da zlato ostaje važna vrijednost u globalnom monetarnom sistemu.

“Iako zlato više ne podržava valute, ono se još uvijek koristi. Zašto? Zato što je to pravo bogatstvo”, rekao je.

Na globalnom nivou, centralne banke su dodavale neto rezerve 13 godina uzastopno. Za to vrijeme otkupili su preko 6.800 tona zlata.

Nakon rekordnih godina u 2018. i 2019., kupovina zlata centralne banke je usporila u 2020. sa ukupnim neto otkupom od oko 273 tone. Niža stopa kupovine u 2020. bila je očekivana s obzirom na snagu kupovine 2018. i 2019. godine.

Ekonomski haos izazvan pandemijom koronavirusa također je uticao na tržište.