CBAM u BiH: Struja bi mogla poskupjeti i do 350 posto!

Početkom godine u Bosni i Hercegovini se počeo primjenjivati evropski mehanizam za oporezivanje emisija ugljika. Iako je država bila upoznata s obavezama, zakon koji bi omogućio zadržavanje prihoda u zemlji još nije donesen. Posljedice su ozbiljne – od gubitka konkurentnosti izvoznika do rasta cijena struje.

Počela je primjena Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika, odnosno CBAM-a. Riječ je o protokolu Evropske unije kojim su države dužne plaćati porez na emisije CO₂. Sve s ciljem Unije da do 2030. godine smanji emisije stakleničkih plinova za 50 posto, a do 2050. postane karbon neutralna. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će izvoznici porez plaćati na proizvodnju cementa, čelika, željeza, aluminija i mineralnih gnojiva.

“A kasnije po strukturi tarifnih brojeva svaki od tih proizvoda koji sadrži neku od tih komponenti bit će također oporezovana. Taj novac koji ostaje EU koji se plaća kao karbonski porez bi trebao da bude u Bosni i Hercegovini. Onda bi mogao zapravo biti korišten za subvencije, za potporu i poticanje tih kompanija”, pojašnjava Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore.

Drugim riječima, novac od karbonskog poreza bi bio vraćen domaćim kompanijama kroz subvencije i ulaganja u obnovljive izvore energije. No, to se nije desilo jer Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije nije usvojen, nakon zaustavljanja u Domu naroda.

“Bitno je naglasiti da su prošli svi rokovi i da je Bosna i Hercegovina upoznata sa onim što je čeka 1.1.2026. godine, 1.1.2023. godine, a da se ovaj zakon 12 godina usuglašava i očito još nije usuglašen”, ističe Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda PSBiH i predsjednik HDZ 1990.

Prva ozbiljna posljedica mogla bi biti gubitak konkurentnosti domaćih kompanija. Iako se u prvoj godini naplaćuje svega 2,5 posto ukupnih emisija CO₂, prognoze nisu optimistične, posebno jer Bosna i Hercegovina čak 72 posto svojih proizvoda izvozi na tržište Evropske unije.

“Mi očekujemo prema nekim najcrnjim prognozama i izračunima da bismo mogli zbog te vrste nekonkurentnosti izgubiti oko 300 miliona eura izvoza”, smatra Vuković.

Dugoročnija posljedica je znatno skuplja električna energija. Iz Elektroprivrede HZHB kažu da je rano davati pretpostavke o visini poskupljenja, dok su u Elektroprivredi BiH poručili da će nastojati zadržati postojeće. Ipak u Komisiji za ekonomske reforme i razvoj imaju drugačije informacije.

“Dugoročno Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju može očekivati poskupljenje električne energije 350%, ne 50% nego 350% ako se ne usvoji Zakon o prijenosu i tržištu električnom energijom”, upozorava Cvitanović.

Riječ je o procjenama u najnepovoljnijem scenariju, no i to je moglo biti izbjegnuto da je struka poslušana na vrijeme.

“To je neka kultura koju će Bosna i Hercegovina morati promijeniti, možda pod pritiskom ovih multiple kriza i multiple izazova, koji svakodnevno i građani i javnost vide i o kojim se raspravljamo. I u kojim zapravo proces EU integracija pomaže”, misšljenja je Adi Ćerimagić, analitičar za zapadni Balkan u ESI.

Problem u Domu naroda nastao je nakon prijedloga zastupnika da se sjedište berze električne energije izmjesti iz Mostara u Brčko, što ne podržavaju ni HDZ BiH ni HDZ 1990. Sjednica najavljena za 28. januar trebala bi donijeti rasplet, no ukoliko bude usvojen drugačiji tekst zakona od onog iz Zastupničkog doma, proces će biti odužen i usaglašavanjem.

“Svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko, opet ste u zabludi”, upozorio je Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH.

“Kad sam predlagao taj zakon u dnevni red da se zakon tiče svih građana BiH. Ne smatramo da je to pitanje koje bi trebalo zaustaviti usvajanje zakona, ali u svakom slučaju Brčko je bolja opcija”, kaže Safet Softić, delegat u Domu naroda PSBiH.

Zbog političkih neusaglašenosti zakonska rješenja i dalje čekaju. Bez njih kompanije će gubiti tržište, a krajnji teret ponovo će snositi građani, kroz više račune i skuplji život.