Bolesni pokušaj Russia Today da ospori vrijednosti filma Jasmile Žbanić

Piše: Amir Husrep

Nakon što je film Jasmile Žbanić „Quo Vadis, Aida?“ ušao u suženi izbor od 15 kandidata za prestižnu nagradu Oscar, napadi na historijske činjenice oko teme genocida ne prestaju.

Naime, ulaskom filma Jasmile Žbanić među glavne favorite za Oscara na stranici IMDb.com došlo je do velikog nadmetanja u ocjenivanju ovog filma.

Zvanična ocjena je naglo opala sa 6.6 na 6.4, a mnogi dijele mišljenje da korisnici iz Srbije namjenski daju najniže ocjene za ovaj film.

Da su ove činjenice istinite govori i to da je, do prije nekoliko dana, prije početka ove invazije, ocjena filma bila osam.

Historijski revizionizam

Nakon što srbijanski kandidat za Oscara, autora Predraga Antonijevića, film „Dara iz Jasenovca“, nije prošao u krug 15 najboljih kandidata salve uvreda i diskreditacija na film Jasmile Žbanić su se dodatnoj pojačale.

Najnoviji napad izveo je proruski i dijelom prosrpski dio medijskog sistema Russia Today koji je na Youtube kanalu objavio video pod nazivom Guess wich crime gets sympathy in Hollywood.

Autor je kontroverzni Boris Malagurski, jedan od glavnih ruskih ljudi odgovoran za širenje propagande.

On svoj trominutni video započinje pitanjem o kojim zločinima se smije govoriti. Na tu hipotezu, kao i ostatak videa, on daje odgovore u vidu isječaka iz raznoraznih filmova što gledaocima daje posebnu dozu uvjerljivosti, a ujedno ostvaruje i dodatni efekat zanimljivosti.

Tako na prvo pitanje Malagurski, uz pomoć svojih animacija, konstantira da možemo govoriti samo o onim zločinima koje zanimaju zapadne medije.

Dalje u svom videu on uspoređuje Jasenovac i Srebrenicu.

Neupitno je to da su Ustaše i tzv. NDH-a, počinili genocid nad Srbima i drugim zatočenicima, isto tako je neupitno da je genocid počinjen u Srebrenici.

Od ustaške ruke u Jasenovcu su stradali i brojni Hrvati koji nisu dijelili nacističku ideologiju taakozvane NDH-a.

Genocid u Srebrenici Malagurski naziva ubistvom hiljada ljudi, dok Jasenovac naziva balkanskim holokaustom.

Tri minuta negiranja

Malagurski se u nastavku svog trominutnog negiranja genocida poziva na kritike magazina Variety, koji je Antonijevićevo filmsko ostvarenje nazvao „tanko prerušenom propagandom“.

Za Malagurskog je Jasmilin film, ne film o genocidu u Srebrenici, već film o bosanskoj prevoditeljici koja radi za UN i mora odabrati šta je za nju prioritetnije, posao ili porodica!?

Da bi upotpunio svoj doživljaj „pravednog sudije“, on za kraj, u svoj loš pokušaj historijskog revizionizma dodaje i to da film, „Quo Vadis, Aida?“, napada Srbe, kao naciju.

Istine radi, potrebno je spomenuti i kritike koje su navedene, a koje je dobio srbijanski kandidat za Oscara.

Variety je svoju kritiku započe činjenicama i jasno navodi da je tzv. NDH odgovorna za genocid u Jasenovcu.

Kritičari su se obrušili na interpretaciju stradanja u Jasenovcu. Glavni razlog za negativne kritike kritičari navode kao pokušaj upotrebe genocida u Jasenovcu kao političko-propagandnog oružja.

Kritičari su istakli da nije problem narativa holokausta, kako to vole istaći srbijanski mediji.Sporno je to što je taj narativ svjesno iskorišten jer je među filmskim stvaraocima poznata stvar da je to jedan od načina najbolje prodaje filma.

Sigurno je da jedan od najznačajnijih i uticajnijih filmskih portala ne bi riskirao svoj dobar glas i rad zauzimanjem parcijalnog historijskog gledišta favorizirajući jednu historijsku stranu.

Jasenovac i Srebrenica

Niko ne osporava zločine i genocid koje su predstavnicici tzv NDH počinili u Jasenovcu.

Srebrenica i Jasenovac zajedno dijele prošlost genocidnih dešavanja.

Oba genocida su počinili fašistički pokreti velikodržavnih projekata susjednih nam zemalja.

Ono što je najtužnije jeste politički pokušaj zloupotrebe nevino nastradalih radi sitnih poena.

Problem je u tome što pojedinci, stradanje vlastitog naroda, pokušavaju iskoristiti za političko nadmetanje i propagandu. To je ono što kritičari zamjeraju kod filma „Dara iz Jasenovca“.

Dobre kritike

Za bosanskohercegovačkog kandidata za Oscara ovaj filmski portal, kao i nekolicina drugih poput The Guardiana, New York Timesa, The Economista... su napisali birane riječi hvale i proglasili ga jednim od kandidata za prestižnu nagradu.

Svakako najbolja kritika jeste i sam prolazak među 15 najboljiih filmova van engleskog govornog prostora.

„Najnadahnutija kreativna odluka u ovoj oprezno fiksionaliziranoj verziji istinitih događaja dolazi u liku glavne junakinje filma Aide, lokalne Srebreničanke koja radi u holandskoj bazi UN-a u kao prevoditeljica, a igra je s apsolutno uvjerljivom mješavinom plemenitosti i snažnog majčinskog instinkta glumica Jasna Đuričić.

Aidina pozicija razotkriva neefikasnu birokratiju UN-a, koji nije adekvatno odgovorila na srpski upad u grad, koji je, navodno, bio pod njihovom zaštitom“, navodi Veriaty.com u svojoj kritici.navodi Variety.com u svojoj kritici.