Pišu: Reuf Bajrović i Ajla Delkić
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, mnogi posmatrači su očekivali da će se Putinovi zastupnici na Zapadnom Balkanu suočiti s teškim vremenima, ali se čini da se događa suprotno. Umjesto da kazni dugogodišnje saveznike Kremlja, Bidenova administracija odlučila je umiriti ove aktere kako bi zabila klin između Rusije i njenih pristalica. Ova nagla promjena u politici SAD-a najbolje se može vidjeti u zemljama kao što su Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a ona predstavlja opasan presedan jer pomaže u olakšavanju uslova za sljedeći sukob na Balkanu.
Kosovo i Crna Gora desetljećima su bili nepokolebljivi saveznici SAD-a, no oboje se suočavaju s pritiskom Washingtona da učine ustupke Srbiji, Evropskoj zemlji koja je najviše naklonjena Rusiji. Kosovo je izloženo javnom pritisku američkog State Departmenta da promijeni svoj ustav kako bi na sjeveru svog teritorija stvorila paradržavnu strukturu kojom upravljaju Srbi, upadljivog naziva Zajednica srpskih općina. Ustavni sud Kosova već je 2019. presudio da takva struktura nije dopustiva, ali američki dužnosnici uporno traže da Albin Kurti, kosovski premijer, uvede takve promjene kako bi umirio Srbe.
Crna Gora je prošle godine potpisala takozvani “Temeljni ugovor” sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čime je dobila značajnu moć u odnosu na druge vjerske zajednice. Kontroverzni sporazum našao se pod lupom brojnih prozapadnih političkih stranaka, aktivista za ljudska prava, kao i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Njihova glavna zabrinutost ne počiva samo na nedostatku transparentnosti oko sporazuma, već i na tome što se koristi kao sredstvo unutar Crne Gore za poticanje bližih veza s Rusijom i Srbijom. Dok je EU usvojila rezoluciju u kojoj se ističe zabrinutost da Pravoslavna crkva promovira ruske interese u zemljama kao što su Crna Gora, Srbija i Bosna, Sjedinjene Države su bile izrazito odsutne na tu temu.
U Bosni i Hercegovini, proamerički saveznici su bili iznenađeni prošlog oktobra kada su SAD podržale kontroverzne izmjene bosanskog izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik. U uzmeniravajućem potezu, Schmidt je promijenio izborni zakon u zemlji nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta za Opće izbore. Nametnuti zakon naišao je na pohvale Vlade Republike Hrvatske jer pogoduje političkoj stranci HDZ. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u Twitter objavi navodi da je hrvatska Vlada zadovoljna ishodom te da su njihovi napori i argumenti prepoznati. Ovo otvoreno priznanje miješanja u unutarnje stvari BiH pokazalo je da su Sjedinjene Države i EU poklekle pred zahtjevima Hrvatske i HDZ-a na štetu bosanskohercegovačke demokratije. Kao rezultat toga, neke od ključnih pozicija u novoformiranoj vladi zemlje zauzimaju političari koji su trenutno pod sankcijama Sjedinjenih Država, poput Marinka Čavare, predsjednika Zastupničkog doma.
Unatoč svim naporima Bidenove administracije da privuče proputinovske pristaše dalje od Kremlja, posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo se da promjena politike nije bila učinkovita. Na primjer, 9. januara Milorad Dodik, predsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta poznatog kao Republika srpska, još jednom je prekršio zakon proslavom neustavnog praznika. Dodikova vojna parada izazvala je strah i nasilje jer je još jednom pozvao na odcjepljenje Rs-a od Bosne. U nastavku je odlikovao Vladimira Putina Ordenom časti, u nadi da Rs može dodatno ojačati saradnju s Rusijom. I dok su Sjedinjene Države uvele sankcije Dodiku i uključene su u antikorupcijskim naporima u zemljama poput Bosne i Hercegovine, takve inicijative ili pritisak ne mogu se vidjeti u Srbiji ili Hrvatskoj.
