Ako je Trojki počela smetati politika HDZ-a, zašto im smetaju oni koji suzbijaju njen utjecaj

U posljednjih mjesec dana zvaničnici sarajevske Trojke uključujući i njihove lidere sve češće oštricu svoje kritike usmjeravaju prema HDZ-u BiH. Izuzetak u tome smislu čini jedino trojkin član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović koji se još uvijek ne usuđuje upustiti u kritiku politike HDZ-a.

Iako na nivou Federacije BiH vlast Trojke i HDZ-a funkcioniše besprijekorno, obzirom da Trojka marljivo ispunjava sve uslove iz političkog diktata HDZ-a, iako u tome pogledu vlada potpuna harmonija, posebno kada je riječ o radu javnih preduzeća u kojima cvijetaju nepotizam i korupcija, stvari na državnom nivou i na općem planu političkih odnosa između HDZ-a i Trojke ne funkcionišu tako idilično.

Razilaženje je počelo još nespješnom bager kampanjom ćišćenja SNSD-a iz državne vlasti koju je poduzela Trojka a kojoj HDZ nije pružio podršku. Prethodno su iz Trojke molećivo pozivali HDZ da im se pridruži u pokušaju izbacivanja SNSD-a iz vlasti, na što su se iz HDZ-a poslovično oglušili, te Trojku ostavili na cjedilu.

Tim povodom bilo je prilično neugodno slušati odurne žalopojke o Draganu Čoviću kao kočiničaru evropskog puta i kao nekome ko podržava rusku podmornicu u vidu Milorada Dodika, jer je Trojka saopćavala političku argumentaciju aktulene opozicije koja je u javnom prostoru prisutna već deset godina, a za koju u Trojki još do jučer, kada je riječ o politici HDZ-a i SNSD-a, nisu ni htjeli da čuju.

Stvari su postale dodatno bizarnije, kada se ispostavilo da HDZ blokira projekat južne interkonekcije koji je u obostranom državnom interesu Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. Šokiranost Trojke time što HDZ projekat uslovljava izmjenama izbornog zakona, izgledala je potpuno amaterski, budući da je već svima odavno poznat HDZ-ov mehanizam blokada.

Trojka sada nije u stanju isporučiti projekat južne interkonekcije američkim partnerima zbog destruktivne politike HDZ-a. To je ista ona destruktivna politika HDZ-a koja je u jeku korone blokirala i uslovljavala nabavku vakcina, na što im je iz Trojke aplaudirano, budući da je takav odnos HDZ-a stvarao ogroman problem tadašnjim probosanskim predstavnicima vlasti u Sarajevu, koji za tu blokadu nisu mogli pronaći rješenje. Sada se HDZ-ov bezobrazluk Trojki vraća ravno u lice.

Svakako ni HDZ-ov blagonaklon odnos prema SNSD-u ni blokiranje projekta južne interkonekcije nisu jedini razlog zbog kojeg Trojka sada okreće oštricu kritike prema SNSD-u. Dnevno – politička dinamika svakodnevno na površinu izbaca i druge razloge zbog kojih dolazi do prinudnog zaokreta u retorici Trojke.

Jedan od boljih primjera jesu reakcije zvaničnika Trojke, posebno Elmedina Konakovića, na istupe hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola, a ranije na istupe Željane Zovko, koji prijete navodnim formiranjem “trećeg entiteta”.

Reagujući u ime Trojke na Sokolove istupe o “trećem enititetu” i na tvrdnje da evropski zvaničnici podržavaju formiranje “trećeg entiteta”, Konaković je ovih dana u svojim TV istupima kazao da to ne samo da nije tačno nego da je njemu od strane evropskih zvaničnika saopćeno čak i to da su prijedlozi HDZ-a o izmjenama izbornog zakona potpuno suprotni evropskim standardima.

Naravno, u informaciji koju sada u namjeri da popravi i vlastiti i rejting Trojke, Konaković saopćava, nema ništa novo, jer se od ranije znalo da je priroda HDZ-ov zahtjeva upravo takva. Ono što je sporno jeste činjenica da su Trojka i Konaković proveli godine u umivanju tih prijedloga i u napadima na sve one koji bi se takve prijedloge usudili kritikovati.

Sada kada odveć postaje jasno da Trojka gubi tlo pod nogama ista se okreće istini o politici HDZ-a i tiho odriče samoobmana o istoj, a kojima su u prethodnim godinama zatrpavali javnost u nastojanju da ugode politici Dragana Čoviča i Andreja Plenkovića.

Međutim, postavlja se pitanje ako je sada za Trojku politika HDZ-a problem, a konačno nevoljko kažu da jeste, zbog čega im uopće smetaju oni koji konzistentno se suprotsavljaju takvoj politici i oni koji nastoje da suzbiju njen utjecaj. Zbog čega je onda Elmedinu Konakoviću problem kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ako je, a jeste, problem Bosne i Hercegovine politika HDZ-a BiH.

U logici lidera NiP-a možda može, ali u društvenoj realnosti ne mogu istovremno koegzistirati tvrdnje da je za Bosnu i Hercegovinu problem politika HDZ-a, te da je istovremeno problem kandidatura nekog kandidata koji nije predstavnik HDZ-ove politike a koji suzbija utjecaj te politike unutar institucija BiH.

Uostalom, ako je za Trojku sada i zaista politika HDZ-a problem, onda bi ista trebala pozvati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, koji se ne usuđuje progovoriti ni riječ kritike na račun politike HDZ-a, a posebno ne na račun politike zvaničnog Zagreba, da odustane od svoje kandidature a u političku korist kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda koji nema problem sa kritikom HDZ-a.

(M.T.)