NiP je od vodeće stranke u Općini Centar pao na tek četvrto mjesto, u Starom Gradu su četvrti, u Novom Sarajevu tek peti, u Novom Gradu treći, dok su vodeći jedino na Ilidži.
Lokalni izbori iza nas donijeli su nekoliko zanimljivih detalja u kontekstu trenda određenih političkih stranaka. Jedna od pozicija je ona Naroda i pravde (NiP) u Kantonu Sarajevo.
Narod i pravda, kao stranka koja je prije šest godina osnovana i koja je svoj rast bazirala prije svega u Kantonu Sarajevo, kao svojoj bazi na posljednjim izborima, doživjela je prilično otrežnjenje.
Na lokalnim izborima 2020. godine NiP je ostvario zapažen rezultat i kao nova stranka uspjeli su se nametnuti kao važan politički igrač na kantonalnom nivou. A taj rast su imali i na općim izborima 2022. godine te su u Kantonu Sarajevo bili najdominantnija politička opcija.
To se vidjelo po broju zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, ali i na nivou Federacije BiH. No, izbori za nama u Kantonu Sarajevo, gdje je NiP pružio svoje prvo korijenje pokazali su ne samo da je NiP prestao rasti, već je jedan od najvećih gubitnika s obzirom na snagu koju su imali zadnje četiri godine.
Van Kantona Sarajevo NiP je zabilježio prodor u neka općinska vijeća gdje ih prije nije bilo, ali je indikativno da su čak i u odnosu na svoje koalicione partnere u Sarajevu znatno pali.
Prema trenutnim preliminarnim podacima CIK-a, NiP je vjerovatno tek četvrta stranka po snazi iza SDA, SDP-a i SBiH-a. U pojedinim općinama su i iza Naše stranke i jedina svijetla tačka ove stranke je Ilidža, gdje suvereno vlada NiP-ov Nermin Muzur.
Pad NiP-a u Kantonu Sarajevo se ne vidi toliko kada se posmatraju načelnici, čak su dobili jedno načelničko mjesto više i to u Ilijašu, ali broj vijećnika je daleko od onoga što je NiP očekivao što će se neminovno odraziti i na njihova očekivanja i ambiciju da nominiraju svog kandidata za poziciju gradonačelnika.
NiP je od vodeće stranke u Općini Centar pao na tek četvrto mjesto, u Starom Gradu su četvrti, u Novom Sarajevu tek peti, u Novom Gradu treći, dok su vodeći jedino na Ilidži.
Ako bismo uzroke tražili u kritikama opozicije zbog rada na višim nivoima vlasti, teza je teško održiva zbog boljeg rezultata SDP-a i Naše stranke s kojima je NiP u koaliciji.
S druge strane paradoksalno je da SDA u Kantonu Sarajevo, kao glavni protukandidat NiP-a, s obzirom da glasove crpe iz iste baze glasača, nikada nije imala manje načelnika i nikada manje novca u tom smislu nisu kontrolirali.
Razlozi za “sarajevski pad” NiP-a može se tražiti u generalnom poimanju stranke s prisustvom njenog predsjednika Elmedina Konakovića na terenu. Jer kada je Konaković obnašao neku od funkcija u Kantonu Sarajevo stranka mu je aktivno rasla.
Posljednje dvije godine Konaković je ministar vanjskih poslova i skoro svake druge sedmice je van države pa se prirodno stvorio prostor za različite krize na koje osnivač ove stranke nije mogao aktivno pratiti.
To se najbolje pokazalo u Općini Centar, gdje je došlo do totalnog rasula, gdje je lokalni ogranak NiP-a vodio autonomnu politiku u odnosu na ostatak stranke. Sve se manifestiralo kroz okršaj s načelnikom Srđanom Mandićem iz Naše stranke, dakle koalicionim partnerom. U konačnici pokretanje opoziva Mandića prije godinu dana pa odustajanje od opoziva. Nakon toga koketiranje sa pitanjem koga će NiP u Centru podržati za načelnika dobio je svoj odgovor na posljednjim izborima, gdje je NiP u Centru naročito krahirao.
Drugim riječima, sve kritike za rad na višim nivoima birači su fakturisali najviše NiP-u. Zatim NiP-ova ministrica obrazovanja u KS Naida Hota Muminovoć bila je vjerovatno najkritikovanija zbog svojih poteza.
Kako je Konaković širio stranku i otvarao lokalne odbore u drugim gradovima, kako je zbog pozicije MVP-a putovao svijetom, sve je manje mogao utjecati na procese u bazi nastanka stranke i u rješavanju svakodnevnih problema, prenosi Klix.
Ne treba zanemariti da je NiP veliki dio kampanje za izbore 2022. gradio na priči o smjeni direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, a na kraju već skoro dvije godine nisu u stanju imenovati kadrove koje su predložili pa je KCUS danas u političkom smislu "neriješen slučaj".
I bez obzira koliko NiP imao ambicije širenja stranke, šamar na tek okončanim izborima je nešto što je indikativno jer je ipak riječ o bazi nastanka i razvoja ove stranke, a u tom smislu u NiP-u je izgledan problem potkapacitiranost kadrova koji teško mogu nadomjestiti Konakovićeve ambicije za višom politikom.
