U predsjedničkim izborima u SAD znate za dvoje. A ima ih puno više!

20.10.2024. 12:49

Redakcija Mostar

Evo ko su i za šta se zalažu.

U predsjedničkim izborima u SAD znate za dvoje. A ima ih puno više! - slika 1

Mogu li Amerikanci zaista birati samo između Trumpa i Harris? Američki izborni sistem je samo naizgled demokratski, ali je u stvarnosti veoma polariziran. Ni mnogi Amerikanci ne znaju da se čak šest kandidata natječe za predsjednika, jer mediji samo naglašavaju bitku između vodećih stranaka, republikanaca i demokrata. Kakve šanse, ako ih ima, imaju ostali kandidati? A ko sve ulazi u bitku za glasove birača?

Na američkim izborima često su samo dvije stranke u prvom planu. Mediji najviše pažnje posvećuju kandidatima Republikanske i Demokratske stranke. Ove godine su to Donald Trump i Kamala Harris. Medijski prostor je ozbiljno ograničen i ne dozvoljava sličnu izloženost manjim i nezavisnim kandidatima koji nemaju isti uticaj ili novac za finansiranje velikih kampanja.

Većina Amerikanaca također (s pravom) vjeruje da samo kandidat jedne od dvije velike stranke ima realne šanse za pobjedu, što dodatno potkopava napore ostalih. Ali prije nego pokušamo odgovoriti na pitanje kolike su im zapravo šanse, pogledajmo ko su i za šta se zalažu.

Jill Stein (Green Party)

Ova 74-godišnja doktorica i aktivista kandidira se po treći put na američkim izborima. Prvi put se za mjesto predsjednika Sjedinjenih Država takmičila kao kandidat Zelene stranke 2012. (dobila je manje od 0,5 posto glasova), a zatim ponovo 2016. (dobila je oko 1 posto glasova ). Svoju ponovnu kandidaturu najavila je u novembru prošle godine, a stranka Zelenih potvrdila ju je za svog kandidata u augustu ove godine.

Rođena je u Čikagu, u jevrejskoj porodici, a živi u Leksingtonu, Masačusets. Godine 1973. diplomirala je psihologiju, sociologiju i antropologiju na Univerzitetu Harvard s odličnim uspjehom. Potom je nastavila studije na Harvard Medical School, gdje je diplomirala 1979. Nakon studija zaposlila se u Bostonu, gdje je 25 godina radila kao ljekar interne medicine, a bila je i profesor interne medicine na Harvard Medical School. Nakon rada sa pacijentima, primijetila je da mnogi njihovi problemi proizlaze iz zagađenja okoliša, te je postala ekološka aktivistica. U prošlosti je, između ostalog, učestvovala u protestima protiv elektrana na ugalj i zagađenja. Međutim, nedavno je bila oštar kritičar nepokolebljive američke podrške Izraelu.

Stein zagovara progresivne politike koje uključuju univerzalno zdravstveno osiguranje, prelazak na obnovljive izvore energije, prekid američke vojne intervencije i eliminaciju studentskog duga. Njena vizija se zasniva na novoj zelenoj politici koja kombinira održivost životne sredine i socijalnu pravdu.

Ova 74-godišnja žena smatra se najjačim nezavisnim predsjedničkim kandidatom ljevice, koji bi mogao "pojesti" glasove posebno demokratskog kandidata. U svojoj trenutnoj kampanji, Stein optužuje demokrate da više puta izdaju svoja obećanja radnicima, mladima i klimi, dok republikanci takva obećanja čak i ne daju. Ona sama zagovara ambicioznije klimatske politike koja bi pomogla SAD-u da brže postigne cilj nulte emisije CO2. On se zalaže za garantirano besplatno javno obrazovanje od vrtića do fakulteta. Stein je također rekla da će otpisati sve medicinske dugove i udvostručiti broj sudija Vrhovnog suda i ograničiti njihov mandat na 18 godina. Osim toga, smatra da bi Sjedinjene Države trebale povući svoju nepokolebljivu podršku Izraelu i Ukrajini.

Sredinom oktobra obratila se biračima u Mičigenu, jednoj od sedam država koje bi mogle odlučiti o ishodu izbora. Mičigen ima veliku arapsko-američku zajednicu koja je često kritizirala američku podršku izraelskom genocidu u Gazi tokom prošle godine. "Nismo u poziciji da osvojimo Bijelu kuću. Ali imamo pravu priliku da dobijemo nešto historijsko. Mogli bismo uzeti državu Mičigen od Kamale Harris. A ankete pokazuju da Harris vjerovatno ne može pobijediti na izborima bez Mičigana", rekla je.

Da bi se pojavio na glasačkom listiću u državi, kandidat koji nema podršku jedne od stranaka sa automatskim pristupom glasačkom listiću mora predati 45.000 potpisa ili sakupiti jedan posto od ukupnog broja glasova na prethodnim gubernatorskim izborima.

Neki analitičari za nju predviđaju milione glasova, uglavnom od običnih ljudi kojima je dosta i demokrata i republikanaca. Stein će se pojaviti na glasačkim listićima u 36 država, dok će u dvije države birači moći upisati njeno ime na glasački listić.

Izbor potpredsjedničke kandidatkinje pokazuje i koji su njeni prioriteti. Ovo je profesor historije Butch Ware, specijaliziran za historiju imperijalizma, kolonijalizma, genocida i revolucije. Posljednjih godina je glasno upozoravao na nepravde, poput ubistva Georgea Floyda 2020. i aktuelne događaje u Gazi.

Chase Oliver (Libertarijanska stranka)

Oliver, 39, kandidat je treće najveće političke stranke u Sjedinjenim Državama, Libertarijanske stranke. Prije dvije godine kandidirao se za mjesto u senatu u državi Džordžija. Svoju kandidaturu na ovogodišnjim predsjedničkim izborima najavio je još u aprilu prošle godine. Stranka ga je zvanično potvrdila kao kandidata u maju ove godine nakon sedam krugova glasanja na stranačkoj konvenciji.

Rođen je u Nešvilu, Tenesi, a živi u Atlanti, Džordžija. Oliver je svoju profesionalnu karijeru započeo u ugostiteljstvu, a od 2020. godine radi u multinacionalnoj kompaniji iz oblasti pomorske trgovine. Političku karijeru započeo je kao aktivista, između ostalog, protivio se ratu u Iraku. Pridružio se Libertarijanskoj stranci 2010.

Kaže da živi životom običnog Amerikanca. "Razumijem kako je otići u prodavnicu sa istom količinom novca, ali kojom sve manje možete puniti kolica za kupovinu", rekao je za BBC Americast .

Njegova kampanja poziva na uravnoteženje budžeta, ukidanje vojne podrške Izraelu i Ukrajini, povlačenje iz svih stranih sukoba i zatvaranje svih američkih vojnih baza u inostranstvu, te ukidanje smrtne kazne. Između ostalog, on poziva na pojednostavljenje puta do američkog državljanstva za imigrante i proširenje radnih viza. On također podržava dekriminalizaciju upotrebe marihuane i pomilovanje za sve nenasilne prestupnike droge. On je uvjeren da je biračima dosta biranja manjeg zla. Libertarijanci podržavaju male vlade i individualne slobode i obično uzimaju do tri posto glasova republikanaca.

Oliver će se pojaviti na glasačkim listićima u 47 država, a u jednoj državi birači će moći upisati njegovo ime.

Njegov potpredsjednik je Mike ter Maat, penzionirani policajac i ekonomista koji je radio u administraciji Georgea HW Busha. Ter Maat je u početku sam bio kandidat za predsjedničku nominaciju, ali nije izglasan na stranačkoj konvenciji, pa se pridružio Oliveru kao njegov potpredsjednički kandidat.

Cornel West (nezavisni kandidat)

Ovaj 71-godišnji politički aktivista, filozof i akademik najavio je svoju predsjedničku kandidaturu prošlog juna. Prvo je planirao da se kandidira pod okriljem Narodne stranke, zatim je pregovarao sa Zelenom strankom, da bi na kraju potpuno napustio stranački proces i kandidirao se kao nezavisni kandidat. On je uvjeren da ljudi žele dobru politiku, a ne partijsku. U video snimku objavljenom u junu 2023. rekao je da se kandidirao kao nezavisni kandidat jer nijedna politička stranka nije htjela reći istinu o Wall Streetu, Ukrajini, Pentagonu i tehnološkim divovima.

West je rođen u Tulsi, Oklahoma, a živi u Prinstonu, Nju Džerzi. Godine 1973. diplomirao je filozofiju sa odlikom na Univerzitetu Harvard, a zatim 1980. doktorirao na Univerzitetu Princeton. West je poznati mislilac i akademik koji se godinama etablirao kao jedan od vodećih intelektualaca u oblastima rasne pravde, društvene kritike i političke filozofije. Između ostalog, radio je kao profesor na Union Theological Seminary, a predavao je i na univerzitetima Yale, Princeton i Harvard.

Poput Steina i Olivera, West radi na apeliranju na progresivne glasače koji su razočarani demokratama. Obećava okončanje siromaštva i rješavanje stambene krize. Među njegovim predizbornim obećanjima je da će, kao predsjednik, izvršiti pritisak na Izrael da pristane na trajni prekid vatre u Gazi i povlačenje s palestinskih teritorija. On bi također prekinuo svaku pomoć Ukrajini i nastojao da raspusti NATO. Osim toga, uveo bi besplatnu zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike SAD-a.

Njegovo ime pojavit će se na glasačkim listićima u 15 država, a birači će moći upisati njegovo ime u pet država.

Za svog potpredsjednika West je odabrao Melinu Abdullah, profesoricu na Državnom univerzitetu Kalifornije, gdje je bila i šefica katedre za panafričke studije. Aktivna je i u pokretu Black Lives Matter. Oni uglavnom računaju na podršku nezadovoljnih demokratskih birača koji se protive Bidenovoj podršci izraelskoj vojnoj operaciji u Gazi.

Randall Terry (Konzervativna ustavna stranka)

65-godišnji aktivista i pisac izabran je za predsjedničkog kandidata Konzervativne ustavne stranke, koju biraju uglavnom vjerski birači. Kandidaturu je najavio u martu ove godine, a samo mjesec dana kasnije stranka ga je potvrdila kao kandidata. Tokom godina, više puta se bavio politikom i kandidirao se za razne funkcije. Između ostalog, već se kandidirao za predsjednika SAD-a 2012. godine.

Rođen je u Njujorku, a živi u Romniju u Zapadnoj Virdžiniji. Diplomirao je na biblijskom institutu Elim 1981. godine, zatim na Empire State Collegeu i Univerzitetu Norwich. Američkoj javnosti najpoznatiji je po svom strastvenom protivljenju abortusu, nakon što je osnovao organizaciju protiv pobačaja Operation Rescue. Organizacija, koju je Terry vodio do 1991. godine, postala je poznata po svojim blokadama ulaza u klinike za abortus. Hapšen je više od 40 puta, uključujući i zbog kršenja naredbe o zabrani ulaska na Univerzitet Notre Dame, gdje je protestirao zbog posjete predsjednika Baracka Obame .

Terry je konzervativni hrišćanin i branilac tradicionalnih porodičnih vrijednosti, a njegova kampanja se fokusira na društvena pitanja kao što su prava nerođenih i vjerske slobode. Njegovi stavovi su polarizirani, uz snažnu podršku konzervativnih glasača. Američka javnost posljednjih sedmica uznemiruje grafičkim reklamama za kampanju u kojima se, između ostalog, slavne osobe porede s nacističkim vođama i kritiziraju Amerikance koji podržavaju pravo na abortus, a u oglasu se nalaze vrlo slikovite slike pobačenih fetusa.

New York Times je izvijestio da su neki donatori i operativci Demokratske stranke pomogli Terryju da se nađe na glasačkom listiću i promovira svoju kampanju među glasačima protiv abortusa. Ovo bi trebalo pomoći Harris, jer bi Terry mogao oduzeti neke glasove Trumpu.

Njegovo ime će se pojaviti na glasačkim listićima u 12 država. Njegov potpredsjednik je Stephen Broden, crni pastor iz Dalasa u Teksasu.

Koje su njihove opcije?

Nezavisni kandidati i kandidati manjih stranaka u pravilu ne mogu organizirati velike skupove, njihova imena neće biti na glasačkim listićima u svim državama, a američki birači o stavovima dva vodeća kandidata najviše saznaju preko medija. To znači da su njihove šanse za pobjedu na američkim predsjedničkim izborima praktično ravne nuli. Ipak, njihove kandidature nisu sasvim bez uticaja.

S obzirom na to da neki kandidati, poput Jill Stein, mogu privući veliki broj birača, to također može imati značajne implikacije na konačan ishod američkih izbora. Dajući svoj glas trećem kandidatu, Amerikanci mogu oduzeti glasove dvojici glavnih kandidata. U državama u kojima je biračko tijelo prilično neodlučno, prisustvo trećeg jakog kandidata može preokrenuti ravnotežu u korist jednog ili drugog kandidata, posebno u nekim ključnim državama.

Osim toga, ako bi, na primjer, Jill Stein dobila najmanje pet posto glasova na izborima, Zelena stranka bi na sljedećim izborima stekla pravo na sredstva iz državnog trezora. Snažna podrška trećem kandidatu koji je glasan u podršci određenoj temi može u konačnici uticati na buduću politiku izabranog kandidata po ovoj temi, ukoliko želi privući i ove birače na svoju stranu.

Podijelite:

Facebook X / Twitter