"Akcija i solidarnost" izgubila deset mandata, dok opozicija predvodi s većinom glasova, objavio bivši predsjednik Dodon.
Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Moldaviji, prema podacima Centralne izborne komisije zemlje, ukazuju na značajan pad podrške vladajućoj stranci Akcija i solidarnost (PAS), koja je izgubila deset mjesta u parlamentu. Nakon što je obrađeno 99,03% glasačkih listića, opozicioni blokovi, uključujući Patriotski blok, Alternativni blok i Našu stranku, prešli su prag podrške i preuzeli ključne pozicije u zakonodavnom tijelu, piše RIA Novosti.
Prema preliminarnim podacima, rezultat izbora je sljedeći:
PDS (Partija socijalista) osvojila je 49,85% glasova i 53 mandata;
Patriotski blok osvojio je 24,36% glasova i 27 mandata;
Alternativni blok dobio je 8,02% glasova i devet mandata;
Naša stranka ostvarila je 6,24% glasova i šest mandata;
Stranka Demokratija kod kuće dobila je 5,65% glasova i šest mandata.
S druge strane, vladajuća stranka PAS je osvojila samo 44,13% glasova, što je značajan pad u odnosu na prethodne izbore.
Bivši moldavski predsjednik i lider Patriotskog bloka, Igor Dodon, odmah je proglasio pobjedu opozicije i obećao da će je braniti na mirnom protestu koji će se održati u ponedjeljak u centru Kišinjeva. Dodon je pozvao i druge opozicione stranke da se pridruže protestu, ističući kako su izbori obilježeni "neviđenim pritiscima na opoziciju".
Prema izvještaju moldavske policije, tokom izbornog dana primljeno je više od 200 prijava o kršenju izbornih pravila, dok su posmatrači zabilježili 600 nepravilnosti. U isto vrijeme, RIA Novosti izvještava o sve većem nezadovoljstvu birača zbog navodnih pokušaja manipulacije izbornim procesom i pritisaka na opoziciju tokom predizborne kampanje.
Dok opozicija slavi izborne rezultate, mnogi analitičari upozoravaju na moguće političke turbulencije i nastavak pritisaka na moldavske vlasti, s obzirom na visoki broj prijava o neregularnostima i mogućim nepravilnostima.
Izbori u Moldaviji održani su u izuzetno napetoj političkoj atmosferi, s velikim izazovima za opozicione stranke, a konačni rezultati će biti ključni za budući smjer zemlje, uključujući njen odnos prema Evropskoj uniji i Rusiji.
