S obzirom na novine u Izbornom zakonu i odlukama CIK-a, mnogi vjeruju da su pred BiH najpošteniji izbori do sada. No, oni su, smatraju analitičari, još uvijek daleko od demokratskih.
Nametnute izmjene Izbornog zakona od strane visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, po svemu sudeći, nisu bile samo kozmetičke prirode. Malverzacije u biračkim odborima, koje su godinama bile jedna od osnovnih poluga za kontrolu izbornog procesa, sada su, smatraju analitičari, značajno smanjene, a na Centralnoj izbornoj komisiji je da preispita sve žalbe koje su tokom kampanje pristigle po ovom osnovu. Nekoliko stranaka je već kažnjeno, što može biti znak da se nešto pokreće sa mrtve tačke u periodu koji se deklarira kao "praznik demokratije".
"Ova tehnička unapređenja postižu efekat. Činjenica da je broj subjekata koji će biti sankcioniran proširen, govori o efikasnosti", kaže bivši član Centralne izborne komsije BiH Vehid Šehić, navodeći da je veoma bitno da su novčane kazne povećane, piše Deutsche Welle.
"Bugarski voz" na čekanju
Kazne su povećane do 10 hiljada maraka, za sve političke subjekte koji su kršili zakon, za razliku od ranijih izbornih ciklusa u kojima su se kretale od 200 do 300 maraka. Osim birčkih odbora, izmjene se odnose i na zloupotrebu javnih sredstava u kampanji. Iako je to pitanje široko definirano, propisane su kazne do 30 hiljada maraka. Centralna izborna komisija već je odlučivala po nekim prijavama, čiji će postupak biti završen tek nakon izbora, a politički subjekti eventualno sankcionirani.
Svaki glasački listić bit će pečatiran nakon utvrđivanja identiteta glasača.
Jedna od najznačajnih izmjena na Općim izborima u BiH, koji će se održati 2. oktobra, su izmjene propisane Pravilnikom Centralne izborne komisije. Prvi put, otvor glasačkih kutija bit će okrenut prema biračkom odboru, svaki glasački listić bit će pečatiran nakon utvrđivanja identiteta glasača.
"To treba doprinijeti spriječavanju ne samo bugarskog voza, nego i fotografiranju glasačkih listića, stavljanje praznog glasačkog listića u džep itd", kaže Šehić, navodeći da će svaka neprirodna reakcija na glasačkom mjestu, alarmirati i članove biračkog odbora i posmatrače.
"Nakon zatvaranja biračkih mjesta, prvo se pakuje pečat. Što ne daje mogućnost da neko na glasačkim listićima udara pečat i glasa za određenog političkog subjekta", kaže Šehić, siguran da će se ovim spriječiti nešto što je do sada bila masovna pojava.
Ipak, neke novine u Pravilniku CIK-a možda neće dobro funkcionirati na biračim mjestima, poput uslova za glasanje slijepih i nepismenih lica, te svima onima kojima je pomoć potrebna. Ove godine, takvi birači moraju imati dokument kao dokaz o invaliditetu ili potrebi za tuđom pomoći, kako bi mu treće lice, koje odobri birački odbor, pomoglo u glasanju.
Najskuplja kampanja do sada
Sve te novine, smatraju poznavaoci prilika, mogle bi ove izbore učiniti možda najpoštenijim u BiH od rata, ali samo u smislu procesa glasanja, odnosno izbornog dana. Prema podacima Transparency Internationala, političke partije su samo u prve tri sedmice izborne kampanje potrošile gotovo deset miliona maraka na oglašavanje, što je najskuplja izborna kampanja do sada. Druga strana pomenutog boljeg i transparentnijeg izbornog procesa je korištenje javnog novca u kampanji. Čak 270 miliona maraka direktno je podijeljeno građanima u svrhu izborne kampanje.
"Problem je zakonski okvir, koji usko definira većinu zloupotreba. Od toga da se većina zabrana odnosi samo na zvanični početak kampanje, do toga da dobar dio nije reguliran, kao recimo direktna kupovina podrške birača javnim sredstvima", kaže Ivana Korajlić iz TI BiH, navodeći da se sve nažalost završi na preporukama ili kroz male iznose novčanih sankcija, nakon čega se političkim subjektima "isplati" kalukulirati u kršenju zakona zarad dugoročne isplativosti.
CIK je, zaključno sa zadnjim danom izborne kampanje, primio 53 prigovora na korištenje javnih resursa u izborne svrhe. Većina ih je još u postupku. Što se tiče govora mržnje, pristiglo je 26 prijava, a najveća kazna do sada iznosila je 16 hiljada maraka. Što se tiče lažnog predstavljanja, u koje spada i trgovina biračkim odborima, pristiglo je 30 prijava, o čemu se CIK tek treba izjasniti.
Tužioci dežuraju
Kada je u pitanju praćenje nepravilnosti na sam dan izbora, za to će biti zaduženi tužioci Tužilaštva BiH, raspoređeni u četiri regionalna centra Agencije za istrage i zaštitu u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru, što je još jedna od novina na ovim izborima. Kazne predviđene za krivična djela izbornih prevara, kreću se u rasponu od 3 do 5 godina zatvora.
"Ranije se dešavalo da prijavimo policiji da postoje nepravilnosti na nekom biračkom mjestu, ali njeni službenici ne mogu bez saglasnosti tužioca ništa uraditi. Ovako će odmah dobiti nalog od tužioca", kaže Šehić, navodeći da bi sve ovo moglo doprinijeti poštenijim izborima.
"Poštenijim da, ali od demokratije smo mi još daleko. Jer sama činjenica da su izbori u civiliziranim sistemima praznik demokratije, a kod nas vanredno stanje, ne može govoriti o demokratiji", kaže Šehić, prisjećajući se jednog primjera iz ne tako daleke prošlosti, koji daje pravu sliku stanja.
"Predsjednik jedne, ne tako male političke partije kaže meni, mi smo išli pošteno na izbore te i te godine i izgubili smo. Ne možemo drugačije, moramo početi i mi da varamo i krademo", prepričava Šehić, podsjećajući još jednom na značaj izlaska na izbore na kojima građani u nedjelju biraju novi sastav Predsjedništva BiH, državni i entitetske parlamente, kantonalne skupštine te predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.
