Moželi s Dodikom na čelu SNSD uopće na izbore?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) suočava se s pravnim i proceduralnim pitanjem da li može potvrditi učešće Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na izborima, ako na čelu te stranke ostane Milorad Dodik, pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu i spriječen da obavlja dužnost predsjednika Rs.

Dr. sc. Amir Šelo, pravni ekspert, u analizi za novinsku agenciju Patria podsjeća da je Dodik osuđen pravosnažnom presudom Suda BiH na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Rs u trajanju od šest godina.

Prema članu 203.a Krivičnog zakona BiH, takva presuda sa sobom nosi niz pravnih posljedica, među kojima su prestanak službene dužnosti i zabrana obavljanja poslova u organima koji se u cijelosti ili djelimično finansiraju iz javnih sredstava. Takođe, zabrana se odnosi na sticanje novih službenih funkcija u zakonodavnim, izvršnim i upravnim tijelima.

Zakon o finansiranju političkih stranaka Bosne i Hercegovine predviđa da se političkim subjektima koji su zastupljeni u Parlamentarnoj skupštini BiH obezbjeđuju sredstva iz budžeta institucija BiH. SNSD, kao jedan od takvih subjekata, prima finansijska sredstva prema ovom zakonskom okviru.

Međutim, Odluka visokog predstavnika od 24. aprila 2025. godine izričito obustavlja isplate budžetskih sredstava za SNSD i Ujedinjenu srpsku, ali u tekstu odluke se koristi termin „obustava“, što ne znači trajni prekid finansiranja. Tumačenje ove odredbe pripada visokom predstavniku.

Narodna skupština Rs usvojila je novi Zakon o finansiranju političkih organizacija, kojim je propisan način finansiranja političkih subjekata unutar Rs. Međutim, ovaj zakon ne ukida finansiranje poslaničkih i delegatskih klubova u Narodnoj skupštini Rs, koji se i dalje finansiraju iz budžeta Rs.

Sud BiH je u saopćenju od 1. augusta 2025. godine naglasio da pravne posljedice presude Milorada Dodika nastupaju po sili zakona i da obuhvataju širi spektar zabrana djelovanja od onih koje su sadržane u mjeri sigurnosti.

Teleološkim tumačenjem relevantnih članova Krivičnog zakona BiH, jasno je da Milorad Dodik ne bi mogao ostati predsjednik SNSD-a, jer pravne posljedice pravosnažne presude stupaju na snagu automatski.

Izborni zakon BiH u članu 1.10. i 2.9. propisuje da Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o prestanku mandata izabranih zvaničnika. Ipak, nije u njenoj nadležnosti da odlučuje o prestanku mandata predsjednika političkog subjekta.

Posebno je pitanje kako će Dodik kao pravosnažno osuđena osoba, u svojstvu predsjednika SNSD-a, moći potpisati izjavu da će se politički subjekt pridržavati Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, što je zakonski uslov za ovjeru kandidature na izborima.

Centralna izborna komisija BiH suočava se sa izazovom da utvrdi da li može prihvatiti prijavu SNSD-a za učešće na predstojećim izborima ako Milorad Dodik i dalje bude predsjednik te stranke, s obzirom na pravne prepreke koje iz toga proizilaze.