Deseti parlamentarni izbori od sticanja nezavisnosti Slovenije bit će održani 22. marta 2026. godine prema proporcionalnom izbornom sistemu. Država je podijeljena na osam izbornih jedinica, a svaka obuhvata jedanaest izbornih okruga. Ukupan broj birača s pravom glasa iznosi 1.698.352. U svakoj izbornoj jedinici raspodjeljuje se po jedanaest poslaničkih mandata, dok Državni zbor ukupno ima 90 zastupnika.
Posebnost slovenačkog izbornog sistema ogleda se u ustavom zagarantiranoj zastupljenosti nacionalnih zajednica. Predstavnici italijanske i mađarske nacionalne zajednice biraju po jednog zastupnika po većinskom principu. Pripadnici tih zajednica imaju pravo na dva glasa – jedan za opće izborne liste, a drugi za listu svoje nacionalne zajednice. Na taj način osigurava se njihova institucionalna zastupljenost. Opći izborni prag za ulazak u parlament iznosi četiri posto važećih glasova, ali se ne primjenjuje na izbor predstavnika italijanske i mađarske zajednice.
Na parlamentarnim izborima učestvuje veći broj stranaka, koalicija i političkih lista. Među njima su Pokret Sloboda, Slovenačka demokratska stranka, Ljevica i Vesna, Demokrati Anžea Logara, Nova Slovenija, Slovenačka narodna stranka, Fokus Marka Lotriča, Socijaldemokrati, Prerod Vladimira Prebiliča, Stranka povjerenja Karla Erjavca, Zeleni Slovenije i Stranka SG Generacije, koalicija Alternativa za Sloveniju, Slovenačka nacionalna stranka, Mi, socijalisti!, Piratska stranka Slovenije, Građanski pokret Resni.ca i Glas penzionera Pavla Rupara.
Predstojeći izbori održavaju se u trenutku kada slovenačko društvo vodi intenzivnu raspravu o političkom i civilizacijskom smjeru države. Dio analitičara ocjenjuje da će odluka birača odrediti hoće li Slovenija nastaviti put institucionalne konsolidacije, društvene kohezije i evropskih integracija ili će politička scena nastaviti produbljivati konfrontacije i ideološke podjele.
Prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan upozorio je da izbori predstavljaju izbor između „politike koja gradi i politike koja ruši“. Prema njegovim riječima, riječ je o dilemi između dugoročnog jačanja institucija i političkog modela koji se oslanja na sukob i delegitimizaciju političkih protivnika.
Analitičari ističu da Slovenija ulazi u izborni ciklus u periodu značajnih globalnih promjena. Energetska tranzicija, klimatski izazovi, rat u Ukrajini i sigurnosne napetosti na Bliskom istoku dodatno oblikuju političke debate u zemlji. Buduća vlada suočit će se s nizom strateških pitanja, uključujući zelenu transformaciju ekonomije, jačanje institucionalne otpornosti i očuvanje socijalne države u uslovima ograničenih javnih finansija.
U političkom smislu, slovenačka scena je podijeljena između dva relativno stabilna bloka. Na jednoj strani nalazi se lijevi centar predvođen Pokretom Sloboda premijera Roberta Goloba, koji zagovara nastavak liberalne i evropski orijentirane politike. Na drugoj strani je desni centar predvođen Slovenačkom demokratskom strankom Janeza Janše.
