Završeno je glasanje. Počinje sabiranje
Pokret Evropa sad (PES) osvojio je najviše glasova na jučer održanim vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, koje je obilježila izuzetno niska izlaznost.
Ta partija će najvjerovatnije biti u poziciji da bude nosilac formiranja vlade, za šta će morati koalirati.
PES je osvojio 26 odsto glasova, pokazuju preliminarni podaci Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na osnovu 100 odsto obrađenog uzorka, piše najtiražniji list u Crnoj Gori Vijesti.me.
Prije nepunu godinu oformljena partija Milojka Spajića, kojoj je ovo bilo prvo učešće u borbi za mjesta u parlamentu, u novom sazivu Skupštine imat će prema toj projekciji 24 poslanika, dok prema CeMI-jevoj procjeni može da računa na 23 mandata. To je međutim koaliciona lista, na kojoj nekoliko mjesta pripada CIVIS-u, Ujedinjenoj Crnoj Gori, Novskoj listi, Alternativi...
Spajić je sinoć najavio da će oni razgovarati sa svima sa kojima, kako je objasnio, dijele zajedničke vrijednosti.
Na pitanje sa kim bi pravili vlast, Spajić je rekao da se jasno izjasnio s kim neće u koaliciju - sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića i Građanskim pokretom URA Dritana Abazovića dok nije odgovorio na pitanje o mogućoj koaliciji sa listom "Za budućnost Crne Gore".
Najveći broj mandata, nakon koalicije PES-a, prema podacima CDT-a, osvojila je koalicija Zajedno, okupljena oko DPS-a. Oni će, kako je saopćio CDT, imati 21 mandat. Osvojili su 23 odsto glasova.
Slijede koalicija Za budućnost Crne Gore sa 14 mandata (15,1 osto), koalicija Demokrata i Građanskog pokreta URA 12 (12,3 odsto). Ta koalicija, prema podacvima CeMI, ima 11 mandata.
Bošnjačka stranka imat će šest mandata, Albanski forum dva predstavnika u parlamentu, a Albanska alijansa i Hrvatska građanska inicijativa po jedan, takođe proizilazi iz podataka CDT-a.
SDP i SNP na ivici cenzusa
Ispod cenzusa ostali su, prema informacijama CDT-a, Socijaldemokratska partija, koalicija Socijalističke narodne partije i Demosa, Pokret pravda za sve, Narodna koalicija, Preokret, Pokret za promjene i Građanski pokret "Mi možemo".
Narodni pokret (NP) "Pravda za sve" ostvario je parlamentarni status, rekao je sinoć nosilac te izborne liste Vladimir Leposavić. On je, podsjeća Politicki.ba, bio ministar pravde u Vladi Zdravka Krivokapića. Sa te je pozicije smijenjen zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Na konferenciji za medije Leposavić je kazao da je važno što je izborni dan protekao bez većih neregularnosti.
Projekcija CeMI je pokazala da SNP i Demos imaju 3,2 odsto glasova, odnosno tri poslanika.
Podaci Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), na osnovu 99 odsto obrađenog uzorka pokazuju da je PES osvojio je 25,6 odsto glasova, koalicija DPS-SD-LP-DUA osvojila je 23,7 odsto, ZBCG (NSD-DNP) 14,8, koalicija "Hrabro se broji" (Demokrate-URA) 12,3 odsto...
Prema tim podacima Bošnjačka stranka ima 6,9 odsto, Socijalistička narodna partija (SNP) i Demos 3,3 odsto.
Ispod cenzusa su Pravda za sve sa 2,9 odsto i Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,8 odsto.
Albanski forum ima 2 odsto, Albanska alijansa 1,4, Preokret 1,4 odsto, a Narodna koalicija (DHP, Prava, Slobodna) 1,1 odsto.
Pokret za promjene je na 0,7 odsto, Hrvatska građanska inicijativa na 0,6, a Mi možemo na 0,5 odsto.
Jučerašnjim rezultatom PES je nastavio uspjehe sa lokalnih i predsjedničkih izbora a, nakon što su, poslije oktobarskih lokalnih izbora, preuzeli vlast u Podgorici, te nedavno trijumfovali u trci za šefa države. Oni međutim nisu ostvarili optimističke prognoze da će imati iznad 30 odsto podrške, a metodolog Miloš Bešić objasnio je sinoć da je to razumljivo jer su na predsjedničkim izborima kandidatu PES-a podršku dali i birači KZBCG, GP URA-e, Demokrata..
DPS "jači od čelika"
Nakon kadrovskih promjena u vrhu partije i na izbornoj listi, DPS je je ostvario bolji rezultat - bolji nego što je procijenjivano tokom predizborne kampanje, ali lošiji nego 2020. Tada su imali 29 poslanika, a juče su osvojili osam manje.
Time su nastavili trend pada podrške koji je počeo na prethodnim parlamentarnim izborima, na kojima je ta stranka izgubila trodecenijsku vlast.
Nosilac liste "Zajedno", v.d. predsjednika DPS-a Danijel Živković, kazao je u štabu te koalicije da je ta stranka, nakon izbora, najjači politički subjekt u Crnoj Gori.
"Nakon prebrojavanja svih glasova DPS ima 18 mandata, PES 17, što potvrđuje činjenicu i okolnost da je DPS jači i od čelika", kazao je on.
Živković je kazao da je ta koalicija potvrdila političku relevantnost i da bez te koalicije nema stabilne, reformske vlade.
"Mi koji smo započeli evropski put ćemo uvesti državu u EU... Premijer može biti iz sastava ove koalicije", naveo je on.
Rekao je da je DPS osvojio 24 odsto glasova, na 99 odsto prebrojanih glasova.
Manji pad podrške nastavlja da bilježi i koalicija "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG), koju čine Nova srpska demokratija (Nova), Demokratska narodna partija (DNP) i Radnička partija (RP), a koja je osvojila 14 mandata. Poslanički klub tog saveza u Skupštini Crne Gore ima 15 poslanika, a oni su na izborima 2020. nastupili u širokom savezu koji je tada dobio 27 mandata.
Nosilac liste "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević rekao je da bez njih nema "stabilne, demokratske vlade".
"Spremni smo na razgovore sa svim konstituentima tridesetoaugustovske većine koji se sad nalaze u parlamentu. Pozivamo ih da ne povlače separatne poteze i da ne pregovaraju u nekim njihovim modalitetima, što bi dovelo do nestabilnosti," rekao je on.
Knežević očekuje, kako je rekao, da ih PES pozove na razgovore "ili da mi pozovemo njih". "Oni sad nemaju većinu. Mislimo da i mi imamo neke principe i želimo na osnovu njih da se dogovaramo. Isto kao što PES ima svoje principe, tako i mi imamo svoje. Niko nema monopol da formira Vladu bez ozbiljnih kompromisa", rekao je.
Abazović: Bit ćemo okosnica vlade
Demokrate i GP URA, koji su na ovim izborima nastupali u koaliciji "Hrabro se broji", osvojili su 12 mandata. Na izborima 2020. GP URA je sa CIVIS-om i Strankom pravde i pomirenja (SPP) uzeo (5,54 odsto) i četiri mandata, dok su Demokrate s Demosom osvojile 12,53 odsto, odnosno 10 mandata.
Premijer i drugi na listi "Hrabro se broji" Dritan Abazović rekao je da će oni biti "glavna okosnica vlade".
Nosilac liste Aleksa Bečić je dodao da moraju razgovarati jer niko nema 41 poslanika.
"Ne može niko sam, moramo praviti kompromise i dogovarati se", dodavši da će tek u narednim danima moći o tome detaljnije.
Pokret za promjene (PzP), koji je s Novom i DNP-om od 2012. donedavno činio Demokratski front (DF) i bio dio koalicije ZBCG 2020., ostao je ispod cenzusa. Ta stranka je 2006. nastala iz NVO Grupa za promjene, i na prvim izborima nakon obnove državne nezavisnosti (održanim u septembru te godine) napravila je veliko iznenađenje osvojivši 11 mandata, i tako postala treća snaga u parlamentu. U posljednjem sazivu Skupštine PzP je imao pet poslanika.
Bošnjačka stranka (BS) je do sada imala tri mandata, sada su dobili šest. Predsjednik te partije Ervin Ibrahimović rekao je sinoć da su oni ostvarili najbolji rezultat od osnivanja.
Prema preliminarnim projekcijama izlaznosti i osvojenih procenata, bez uračunatog procenta nevažećih listića, Pokret Evropa Sad je osvojio oko 77 hiljada glasova na jučerašnjim izborima.
PES nije postojao 2020. godine, ali je kandidat PES Jakov Milatović u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio skoro 98 hiljada glasova, dok je Goran Danilović, lider Ujedinjene koja je nastupila sa PES na parlamentarnim izborima, osvojio 4.600 glasova. To znači da je PES sada imao oko 25 hiljada glasova.
Koalicija "Zajedno" koju čine DPS, SD, LP i DUA je osvojila oko 68 hiljada glasova. Predsjednički kandidat DPS Milo Đukanović, kog su podržale i ostale partije iz koalicije, ali i Bošnjačka stranka, je osvojio skoro 120 hiljada glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u martu.
Partije koje čine tu koaliciju su 2020. osvojile čak 160 hiljada glasova.
Koalicija "Za budućnost Crne Gore" je osvojila oko 45 hiljada glasova, dok je njihov kandidat na predsjedničkim izborima Andrija Mandić u prvom krugu imao preko 65 hiljada glasova. Njega su tada podržali i SNP koji je sada osvojio oko 8.300 glasova, a dio koalicije je bio i Pokret za promjene koji je osvojio preko dvije hiljade glasova, a podržao ga je i dio sadašnje "Narodne koalicije" koja je imala preko tri hiljade glasova.
Ta koalicija je 2020. imala preko 130 hiljada glasova.
Demokrate i URA su po projekcijama osvojili oko 39 hiljada glasova, što je više nego što je Aleksa Bečić osvojio u prvom krugu predsjedničkih izbora kada je osvojio 37.500 glasova.
Te dvije partije su u odvojenim nastupima 2020. godine, tada u koalicijama sa Demosom i CIVIS-om osvojile 73 hiljade glasova.
Bošnjačka stranka je jedina partija koja je uspjela da osvoji više glasova nego i 2020. godine, kada je izlaznost bila za čitavih dvadesetak procenata veća, i osvojila je preko 20 hiljada glasova, što je četiri hiljade više nego prije skoro tri godine.
Socijaldemokratska partija je osvojila oko 8.500 glasova, što je dvije hiljade glasova manje nego što je u prvom krugu osvojila njihova kandidatkinja na predsjedničkim izborima Draginja Vuksanović-Stanković, a četiri hiljade manje nego što su osvojili 2020. godine.
Parlamentarni status izgubilo šest partija
Prema projekciji CeMI-ja i rasporedu na koalicionim izbornima listama, DPS je izgubio više od trećine poslanika, SNP će imati dva, a DNP i Demokrate po jednog poslanika manje. Bošnjačka stranaka je duplirala broj svojih mjesta, dok će URA imati jednog poslanika više. Šest partija je izgubilo parlamentarni status.
Prema projekcijama CEMI-ja, Evropa sad je dobila 21 mandat od ukupno 23 mandata, dok su preostala dva mandata pripala Ujedinjenoj i Civisu, koji su toliko imali i 2020. godine, kada su bili u koalicijama Za budućnost CG i Crno na bijelo.
Partije koje čine koaliciju Zajedno izgubile su ukupno 12 mandata, od čega je DPS izgubio 11.
U prethodnom sazivu parlamenta imao je 28 poslanika a sada ima 17. SD je zadržao svoja tri mandata iz prethodnog saziva, dok kandidat LP nije ušao u osvojeni broj od 21 poslanička mjesta, prema projekciji CEMI-ja. DUA, koja je 2020. bila u drugoj koaliciji, zadržala je svog jednog poslanika.
Koalicija Nove, DNP i RP izgubila je dva mjesta, prema projekciji CEMI-ja – u ranijem sazivu su imali 15 poslanika a sada im CEMI projektuje 13. NSD je zadržala svojih 9 mandata, a DNP Milana Kneževića izgubio je jedan mandate (ranije 5 a sada 4), dok je kandidat Radničke partije ispod crte od 13 mjesta koje je ovoj koaliciji projektovao CEMI.
SNP je izgubio svoja dva mandata, jer je do sada imao 5 poslanika a sada je prema projekcijama CEMI-ja osvojio 3, dok je DEMOS, prema rasporedu na ovoj koalicionoj listi, ostao bez svog mandata iz prethodnog saziva, koji je 2020. osvojio u koaliciji sa Demokratama.
Prema rasporedu na listi Demokrata i URA i projekciji CEMI-ja od 11 osvojenih mandata, stranka Alekse Bečića ima jedan mandat manje u odnosu na prethodni saziv, (ranije 9 a sada 8, dok URA Dritana Abazovića ima jedan mandat više nego ranije (sada 4 a ranije 3).
Bosnjačka stranka je duplirala svoj broj poslanika sa 3 na 6. Albanski forum je osvojio dva mandata, a do sada nije imao svog predstavnika, dok će Albanska alijansa imati jednog poslanika, odnosno Gencija Nimanbegua, koji je 2020. ušao u parlament kao partner stranke Nika Đeljošaja, koji sada predvodi Albanski forum.
HGI u prethodnom sazivu nije imala poslanika a juče je, prema projekcijama CEMI-ja osvojila jedno mjesto u novom parlamentu. CEMI projektuje da Pokret za promjene, SDP i Prava Crna Gora nisu ušle u parlament, odnosno izgubile su 5, odnosno 2, odnosno jednog poslanika.
Prema projekciji CDT, SNP nije ušao u parlament, a njihove mandate u odnosu na projekciju CEMI-ja, dobili su Evropa sad, NSD-DNP-RP i koalicija Demokrata i URA. Prema projekciji CDT i rasporedu na koalicionim listama, Demokrate i DNP su zadržale svoj broj mandata iz prethodnog saziva. Ostale stranke su na izborima prošle isto kao po projekciji CEMI-ja.
