Ni Macron ni Le Pen ne kriju svoj sve rigidniji odnos prema Islamu. Čak se i takmiče u tome ko će biti gori.
Građani Francuske danas biraju predsjednika Republike.
Do 12 sati izlaznost je bila 25,5 posto. To je za 3 procenta manje nego prije pet godina.
Pred francuskim biračima je 12 kandidata koji nastoje dobiti mandat predsjednika države.
Emmanuel Macron je favorit, sa 26 posto glasova ankete koju je proveo Politico.eu.
"Za vratom mu puše" Marine Le Pen, liderka ekstremne desnice s 23 posto podrške.
Slijedi kandidat ljevice Jean-Luc Mélenchon s 17 procenata popularnosti.
Iznenađujući uspon Le Pen u zadnjim sedmicama kampanje ugrozio je komotnost Macrona, koji je odbijao učešće u predsjedničkim debatama i intervjue s novinarima.
To ga ne natjeralo da u zadnjim danima promijeni strategiju, kako bi zaustavio negativan trend.
Analitičari predviđaju drugi krug predsjedničkih izbora u kojem se očekuje Macronova pobjeda. No, iznenađenja su moguća.
Ako se istraživanja javnog mnjenja pokažu tačnim, to će biti do sada najtješnja utrka koja bi, čak, mogla rezultirati - u teoriji - pobjedom Le Pen.
Ona je ekstremna desničarka koja je dugo isticala i svoje bliske veze s Vladimirom Putinom, te se dičila islamofobijom.
No, agresija na Ukrajinu natjerala je da se počne distancirati od ruskog diktatora.
S druge strane, i Macronu se prebacuje naklonost prema Putinu.
Iako ga je predsjednik Rusije ne jednom javno ponizio i slagao, nije odustao od komunikacije s njim. Prije nekoliko dana rado je prihvatio ponudu Putina, odaslatu preko premijera Mađarske, da se susretne, zajedno s kancelarom Njemačke Olafom Scholzom.
Macron je proglašen islamofobom svijeta prošle godine.
"Nekada liberalna nada Evrope, Makron je danas žrtva toksičnog populizma Francuske", napisao je The Guardian u svom nedavnom komentaru.
