Izbori za Evropski parlament donijeli su nekoliko političkih zemljotresa. Naročito u samom srcu EU, kojeg mnogi zovu motorom EU, u Francuskoj i Njemačkoj.
Izbori za Evropski parlament su završeni. Glasanje je počelo u četvrtak, u Holandiji, ali je u većini zemalja održano u nedjelju. U nekim državama glasanje je trajalo dva dana. U prethodna četiri dana pravo glasa je moglo iskoristiti oko 360 miliona glasača iz 27 članica Evropske unije.
Adi Ćerimagić, analitičara Evropske inicijative za stabilnost (ESI) kaže:
-Izbori za Evropski parlament su tek prva od tri trećine evropskih izbora. U drugoj trećini šefovi vlada i država EU odlučuju o najznačajnijim pozicijama u EU, vodstvu Evropskog vijeća i Evropske komisije, i poziciji Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ponekad i predsjednika Evropskog parlamenta. U završnoj trećini, kandidat za vodstvo Evropske komisije traži podršku u Evropskom parlamentu prvo za sebe i plan za narednih pet godina, a onda i za komesare koje mu predlože vlade zemalja članica – ističe Ćerimagić za portal Startbih.ba.
Kako kaže „na površini“, prva trećina nije donijela značajne promjene. Prema njegovom sudu, većina okupljena oko najjače, Evropske narodne stranke (EPP-a), može da ostane ista iako je, kaže on, primjetno određeno jačanje ekstremne desnice i slabljenje ljevice, mada nije na nivou kako su neki predviđali.
-Međutim, ispod te površine, izbori za Evropski parlament donijeli su nekoliko političkih zemljotresa. Naročito u samom srcu EU, kojeg mnogi zovu motorom EU, u Francuskoj i Njemačkoj, čije vodstvo se jutros probudilo značajno oslabljeno. U Berlinu se traži odgovornost kancelara Scholza, poziva se na fundamentalnu promjenu kursa vladajuće koalicije, koja je zadobila šamar od pobjednika CDU i CSU, ali i ekstremne desnice AFD-a. Neki čak traže i nove parlamentarne izbore. U Parizu je predsjednik Macron već sazvao nove parlamentarne izbore, iz kojih nije isključeno da izađe još slabiji. Tako umjesto da se sada fokusiraju na drugu trećinu evropskih izbora, Macron i Scholz se moraju fokusirati prije svega na pokušaj saniranja štete kod kuće – ističe naš sagovornik.
Na pitanje kakve će to imati refleksije na Bosnu i Hercegovinu odnosno region, Ćerimagić kaže kako za nas to znači da ključne zemlje članice EU u narednim mjesecima, ako ne i duže, neće imati vremena na najvišem nivou da se posvete dešavanjima u regiji te da će niži nivoi iz EU će pokušati kroz Novi plan za rast za zapadni Balkan da stvari drže pod kontrolom.
-U očekivanju baš ovakvog razvoja događaja, Mađarska je planirala i najavila, kao predsjedavajuća EU od narednog mjeseca, da iskoristi priliku za dalji prodor i jačanje vlastitog i najčešće negativnog uticaja u regionu, od Sjeverne Makedonije do BiH. Ostaje da se vidi do koje mjere će slabiji Orbanov rezultat na izborima za Evropski parlament, i najavljeno članstvo njegovog sada najvećeg rivala u EPP-u, natjerati Orbana da promjeni te planove i posveti se očuvanju svojih pozicija na EU nivou. Nadati se da će imati što manje vremena za bavljenje regijom – navodi Ćerimagić.
Na pitanje šta će se dalje dešavati naš sagovornik priznaje kako je na duže staze nemoguće prognozirati kojim putem će ići EU politika prema regionu.
-EU, nažalost, osim Novog plana za rast, i minimalnih koraka ka članstvu nekih zemalja regije, uključujući i BiH, sva velika pitanja ostavila je za period nakon evropskih izbora. U isto vrijeme te odgovore je vezala i za dublju reformu same EU. S obzirom na trenutni politički zemljotres u Berlinu i Parizu, nemoguće je kazati kuda će ići i sama EU, a još manje njena politika proširenja. Sve to, naravno, apostrofira ono što su mnogi upozoravali, a to je da je u evropske, britanske i američke izbore, regija ušla bez jasne perspektive, politike i ponude zapada. To je ostavilo prostor regionalnim akterima, ali i Rusiji, Kini i drugim, da pokušaju pogurati neke svoje ekstremne agende. Ono što je u subotu usvojeno u vidu deklaracije u Beogradu, tokom svesrpskog sabora jedan je takav primjer. Ostaje da se vidi do koje mjere će se i kako takve agende u narednim mjesecima provoditi, te kakve reakcije će izazvati u regiji – upozorava Ćerimagić.
