Bugari idu na izbore: Radev umjesto Orbana?

Birači traže kraj korupcije i nestabilnosti dok bivši predsjednik obećava “temeljne promjene” i otvara pitanje odnosa s Rusijom

U ruralnim dijelovima južne Bugarske nezadovoljstvo godinama tinja. Farmer Nikolaj Vasilijev iz oblasti Haskovo tvrdi da su lokalni zvaničnici, kako kaže, blokirali širenje njegovog stočarskog biznisa, dok su se vlade u Sofiji smjenjivale bez uspjeha u borbi protiv korupcije.

“Nadam se da dolaze promjene”, kaže Vasilijev, pokazujući na predizborni plakat Rumena Radeva, bivšeg predsjednika i kandidata na parlamentarnim izborima zakazanim za 19. april. “Vidim lidera koji može napraviti drastičan zaokret i osigurati stabilnost za ljude.”

Bugarska, država s oko 6,5 miliona stanovnika na jugoistočnoj granici Evropske unije, izlazi na izbore osmi put u pet godina. Politička kriza, obilježena slabim koalicijama i padom povjerenja u izbore, ostavila je dubok trag.

Radev, koji je prvi put izabran za predsjednika 2016. godine, sada predvodi u anketama, oslanjajući se posebno na podršku starijih i ruralnih birača. Obećava borbu protiv, kako kaže, “oligarhije korumpiranih političara”.

“Vrijeme je da temeljno riješimo probleme u zemlji”, poručuje.

Korupcija i ekonomske razlike u fokusu

Prema procjenama stručnjaka, korupcija u Bugarskoj zahvata sve – od javnih nabavki do lokalnih izbora. Zemlja se nalazi pri dnu indeksa percepcije korupcije za 2025. godinu, zajedno s Mađarskom kao najlošije rangirana članica EU.

Radev je obećao obračun s “lokalnim feudalnim gospodarima i moćnicima koji guše cijele regije”.

Novi Orban u nastajanju?

Potencijalna pobjeda Radeva mogla bi značajno promijeniti vanjsku politiku Bugarske. Dosadašnji kurs, vođen proevropskim partijama, doveo je do ulaska zemlje u eurozonu u januaru, kao i potpisivanja sigurnosnog sporazuma s Ukrajinom – poteza kojima se Radev otvoreno protivi.

“Koalicije su uvele euro bez da su vas pitali. Kada plaćate račune, sjetite se ko vam je obećavao da ćete biti u ‘klubu bogatih’”, rekao je Radev, osvrćući se na rast troškova života.

Nakon političkih promjena u Mađarskoj, Radev se profilira kao jedan od rijetkih lidera unutar EU koji zagovara obnovu odnosa s Moskvom uprkos ratu u Ukrajini.

“Mi smo jedina članica Evropske unije koja je i slavenska i pravoslavna. Možemo biti važna veza u obnovi odnosa s Rusijom”, rekao je u intervjuu bugarskom novinaru Martinu Karbovskom.

Bez koalicije nema vlasti

Iako njegova stranka Progresivna Bugarska vodi s oko 30 posto podrške, to nije dovoljno za samostalno formiranje vlasti. Slijedi je GERB, dok koalicija Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska ima oko 12 posto.

Radev je isključio mogućnost saveza s GERB-om, koji predvodi bivši premijer Bojko Borisov, kao i s Pokretom za prava i slobode čiji je lider Deljan Peevski pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije zbog korupcije.

Analitičari smatraju da je formiranje koalicije neizbježno, ali i neizvjesno u pogledu trajanja.

Povjerenje birača na testu

Politička kriza kulminirala je u decembru kada je vlada podnijela ostavku nakon masovnih protesta protiv korupcije i predloženog povećanja poreza. To je dodatno pojačalo zahtjeve za reformama.

Izlaznost bi mogla premašiti 50 posto, a vlasti su pojačale mjere protiv kupovine glasova i zatražile pomoć EU u borbi protiv dezinformacija, uključujući i one iz ruskih izvora.

Radev te optužbe odbacuje.

“Niko izvana ne može doći i reći nam za koga da glasamo. O tome odlučujemo mi, Bugari”, poručio je.

Potraga za dostojanstvenim liderom

Iako se Bugarska značajno razvila od pada komunizma 1989. godine i ulaska u Evropsku uniju 2007., razlike između urbanih i ruralnih područja ostaju izražene.

Dok centar Sofije bilježi ekonomski rast i razvoj, sela poput onih u Haskovu suočavaju se s odlaskom mladih i nedostatkom investicija.

Za Vasilijeva, političke etikete nisu presudne.

“Prva riječ koja mi pada na pamet kada razmišljam o lideru je ‘dostojanstven’”, kaže. “Da biste bili dostojanstven lider, morate biti dostojanstvena osoba.”