Nakon dva propala tendera našlo se rješenje za transport glasačkih listića.
Gost Dnevnika D Federalne televizije bio je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom i bivši član CIK-a BiH.
Nakon dva propala tendera našlo se rješenje za transport glasačkih listića. Vojska u službi izbora, prihvaćeno da to rade Oružane snage, tako je barem potvrdio resorni ministar Helez. Zašto se ovakve stvari događaju? Smije li se događati da 20-25 dana pred izbore ne znamo ko će transportirati glasačke listiće? Je li neko pogriješio?
Kad se radi o javnim nabavkama, vi pozovete sve koji su zainteresovani, koji ispunjavaju uslove. Nažalost, koliko je meni poznato, niko se nije javio ni na prvi javni poziv, ni na drugi. I već se ulazi u jedan cajtnot vremenski, da je Centralna izborna komisija morala reagovati.
Da se ponovo raspisivao, dolazi u pitanje održavanje izbora 6., jer se taj osjetljiv materijal mora dostaviti, i u jednu ruku meni je drago što to rade u ovakvom trenutku i u takvoj situaciji Oružne snage BiH, iz hiljadu razloga, jer njihova uloga jeste očuvanje teritorijalnog integriteta BiH i te sigurnosti, ali i u mirnodopskim uslovima oni treba da rade neke druge poslove. Iznađeno je najbolje rješenje.
Generalno, kako cijenite rad CIK-a?
Nije im lako. Rade pod pritiskom, od njih se puno toga očekuje - na meti su kritika. Svaka vlast pokušava kontrolisati rad institucija i nije to svojstveno samo BiH, to je i u Srbiji, pa čak i u Hrvatskoj. Najveća odgovornost je na onim koji obavljaju tu dužnost, bez obzira što ih je izabrao parlament - onog trenutka kad preuzmu obavezu da provode izbore kao članovi CIK-a, jedini autoritet mora biti stroga primjena Izbornog zakona i ostalih zakona koje oni implementiraju.
Primjećujete li da je to sada tako?
Znam da su mnogi bili pod političkim utjecajima, ali to je prošlost, sadašnji trenutak ne znam, ali znam da je pritisak kroz medije političkih stranaka, ti napadi i osporavanje zakonitosti izbora ovog najnovijeg saziva CIK-a – to apsolutno ne stoji. Teze da su oni imenovani ispred nekih političkih stranaka da rade za te političke stranke - ja sam postavio uvijek pitanja u čijem interesu radi raniji saziv CIK-a, odnosno pojedini članovi. Ali je najveća odgovornost na članovima CIK-a da svojim profesionalnim odnosom vrate povjerenje građana u rad institucije, naročito birača, da im birači počnu vjerovati. A to da li će im stranke vjerovati ili ne, u ovakvoj konstelaciji i shvatanja politike u BiH, mene manje interesuje.
Jesu li pred nama fer i demokratski izbori koji će u potpunosti biti po volji građana odnosno upravo birača?
Neće još uvijek biti. Do onog trenutka dok ne uvedemo nove tehnologije na sva biračka mjesta, tu mislim na biometrijsku identifikaciju birača i skenere, jer će se tu spriječiti nesavjestan rad dijela izborne administracije ili biračkih odbora. Ne smijemo generalizirati i napadati sve.
Znate, kad se kaže najslabija karika su birački odbori, a ne zaštititi one, ja ih znam koji rade svoj posao odgovorno, i sad dolazimo u situaciju da ti ljudi više ne žele da budu predsjednici, članovi biračkih odbora, jer kaže - zašto bih ja prihvatao da sam i ja nečastan čovjek. Nikad nismo kaznili podstrekača, jer nije predviđeno izbornim zakonom, a podstrekač se može kažnjavati i u krivičnom postupku, a niko od njih to nije radio samovoljno, nego po direktivi svog političkog subjekta. I najveću odgovornost snose političke stranke.
Koliko će proces, odnosno odluka, da predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici ne smiju biti stranački ljudi, doprinijeti da se taj proces očisti od utjecaja o kojem ste govorili?
Pa neće, nažalost, mnogo. Da mi imamo odgovorne političke stranke, pojedince u političkim strankama u vlasti, odgovorne članove izborne administracije, da se strogo primjenjuje izborni zakon i provedbeni akti koje je donio CIK, mi ne bismo razmišljali o novim tehnologijama. Ali kod nas se zakoni donose, ne da se poštuju, nego da se traže tzv. rupe u zakonu.
Gdje vidite prostor za još uvijek moguće malverzacije, najveće?
Pa evo, ja ću samo reći, vi možete imati predsjednika koja je nestranačka osoba. Ostala četiri člana ili dva člana, ovisno o broju članova biračkog odbora, će i dalje predlagati političke stranke. S druge strane, kod nas je davno devalviran taj pojam nestranački. Podnesete danas ostavku, sutra ste nestranački. I to sam više puta govorio. Tako su izabrane neke sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
A tako se i nacionalnost bira preko noći od izbornog do izbornog procesa?
Pa ovdje se trguje nacionalnostima. Što je najnemoralnije, u državi gdje je jedina vrijednost biti Bošnjak, Srbin i Hrvat, ostalo nije bitno - a onda trguju time da bi došli u poziciju da mogu biti u vlasti na određenom nivou. Nema morala i to je tako. Kad budemo vraćali moral i ono što je meni najznačajnije kod ovih izmjena, to je ta moralna dimenzija kada je zabranjeno kandidovanje osobama koje su osuđene za ratni zločin. Ja sam očekivao da političke stranke takve osobe ne kandiduju, a i oni sami da ne prihvate to jer to će stvoriti sigurno nelagodu kod drugih. Međutim, kad je vlast u pitanju onda se ne radi ništa. Sramno je za naše političare koji nisu uveli taj član da ne mogu se kandidovati osobe koje su pravosnažno osuđene za ratni zločin. Mi ih imamo mnogo i više je stalo do morala u politici visokom predstavniku nego našim političarima.
U Bosni i Hercegovini je moguće da se kandidiraju, vode kampanje i pobjede osobe optužene, osuđene, osumnjičene za najveća koruptivna djela u ovoj državi. Što nam to govori? Je li ovo moralno?
Pa nije moralno. Uvijek se govori o toj krivičnoj odgovornosti, presumpciji nevinosti dok pravosnažno ne bude okončan postupak. Međutim, mi smo zanemarili da sem te krivične odgovornosti postoji politička odgovornost. A postoji moralna, ja bih volio da postoji, ali morala nema u našem društvu i zato smo mi na ovim granama na kojim jesmo. Neprihvatljivo je da osoba koja se nalazi u pritvoru, protiv koje se vodi istražni postupak, sama ne podnese ostavku. I na sadašnju funkciju i eventualno ako bude izabran. Ali kad nemate morala, nemate ljudskosti, nemate odgovornosti prema građanima, onda imate takvu situaciju. I zato veliki broj građana i ne izlazi na izbore. Ali sve je manje dobrih ljudi u ovoj državi i odgovornih ljudi. To je najveći problem u ovoj državi.
U prošlom izbornom ciklusu kada su bili lokalni izbori bilo je prijavljeno 543 političkih subjekata, sada 296. Što to govori?
Dok god bude politika sigurno zanimanje, sigurno i u materijalnom smislu, mi ćemo imati tu taj veliki broj. Ali, pazite, tu su i nezavisni kandidati. Kad su lokalni izbori, tu je najlakše osvojiti mandat kao nezavisni kandidat. I onda ljudi pokušavaju. Ne mene takav broj, zna se koliko će se izabrati.
Ali prepolovljen je sa 543 na 296.
Pa jeste, tu su nezavisni kandidati, vi sad kad bi brojali, a oni su politički subjekti, ali političkih stranaka u principu nema mnogo.
Stalno i već dugo govorimo o novim tehnologijama, elektronskom glasovanju. Međutim, svaki put, šest mjeseci pred izbore, kažemo nemamo vremena, pa ćemo se pripremiti za iduće. Je li se mi moramo već sad početi pripremati u tom smislu za opće izbore koji predstoje za dvije godine, da ne bismo došli u situaciju i opet čuli opravdanje - nema vremena?
Ako ne budemo imali nove tehnologije na izborima 2026. godine, upitno je zašto izlaziti na izbore, imat ćemo istu situaciju. Zato treba izvršiti pritisak na vlast da za sljedeću godinu se osiguraju sredstva financijska u budžetu države BiH. To jeste skupo. Ali to mene kao građanina ne interesuje, jer oni ne plaćuju to iz svog džepa, to su opet pare nas građana pa i građana birača i ovo je u cilju zaštite našeg dostojanstva, integriteta i borbe da se poštuje naša izborna volja, a ne da neko uzima pravo da je falsifikuje, da poništava moj glasački listić. Tu međunarodna zajednica ne bi trebala da ih financijski pomaže. Dovoljno sredstava ima u budžetu i to treba kupiti od naših para, a ne moliti, jer meni je to neprihvatljivo.
Ima li volje da se to radi?
Mene ne interesuje volja. Mene interesuje odgovornost prema građanima i bračima. Mi smo njihovi poslodavci. Mi nismo njihove sluge. Tu mi kao građani malo griješimo. Mi moramo se izboriti za svoju slobodu. To ponavljam. I svoje dostojanstvo i ne dozvoliti nikome da vas podcjenjuje na način da pokušava kupiti glas za neki paket. Da vam da 50 maraka, 30 maraka za glas. Tu mi treba da pokušamo hrabriti građane, da se ne boje nikog. Tu moraju institucije također, koje treba da štite interese građana, raditi svoj posao u skladu sa zakonom, da bi stvarali nekakvu atmosferu povjerenja i počeli graditi povjerenje prema institucijama ove države.
Kada smo kod birača i utjecaja na njih, je li prihvatljivo, je li u redu, je li legitimno da dobijemo poruke vrlo važnih osoba iz susjedstva. Imali smo nedavni posjet Plenkovića, pa zatim Vučića, koji izravno se obraćaju ili neizravno biračkom tijelu u BiH. Na prethodnim izborima dobijali smo te poruke iz Turske.
To je za mene najveće poniženje za državu BiH, nas građane, a i političare, koji u pomoć zovu ljude sa strane. I to je onaj nedostatak poštivanja suvereniteta BiH i njenih institucija. Oni uvijek govore - mi poštujemo teritorijalni suverenitet, ali mene interesuje suverenitet države, a to su institucije ove države. Mi se moramo vratiti sebi, pokušati zajednički graditi povjerenje u institucije. Ono što mi je najbitnije, kako vratiti građane Bosni i Hercegovini kao državi, da je osjećamo kao svoju državu, ne bilo kakvu rezervu, ali sa ovakvim političarima, sa ovakvim obrazovnim sistemom, sa ovakvim narativima koje imamo u BiH, mi ćemo teško to uspjeti. Logika nameće da može biti samo jedna istina. Ne mogu biti tri istine. Ovdje mi nemamo spremnosti da se suočimo s činjenicama iz prošlosti i uvijek je neko drugi kriv, a mi smo dobri momci i to je u svakodnevnom životu. Ja želim da imam najbolje odnose i sa Srbijom i Hrvatskom i Crnom Gorom kao našim prvim komšijama ili susjedima. To je logično i prirodno zato što među nama nema jezičke barijere.
Presude evropskih sudova - njihova implementacija se odlaže. Do kada će to moći tako?
To je sad problem neodgovornosti. Ne želi se apsolutno to riješiti. Može, ima jedna sankcija i o tome se i govorilo. Ja jesam protiv te sankcije, jer će jedinu štetu imati građani BiH. Ukoliko bi se suspendovalo naše članstvo u Vijeću Evrope, mi bismo izgubili mogućnost da tražimo svoju zaštitu od države pred Evropskim sudom za ljudska prava. Nažalost, kad naši nemaju odgovornosti, Brisel u ovim pregovorima mora insistirati da se poštuje odluka Evropskog suda za ljudska prava, Suda Evrope, Vijeća Evrope.
Jesu li naši građani u većem obimu glasači ili birači? Što biste im poručili?
Oni moraju biti birači. Moraju biti birači, automatski oni su glasači, ali ne po automatizmu. Izbori su jedini način demokratske promjene vlasti. Mi moramo snositi odgovornost ako izaberemo loše.
