Prema njegovom mišljenju, mnogi predmeti koje procesuira Tužilaštvo BiH mogli bi se voditi pred nižim pravosudnim institucijama, dok izostaju postupci za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Posebno naglašava da su optužnice za genocid i dalje rijetke, uprkos očekivanjima da upravo Odjel za ratne zločine vodi takve predmete.
U prvih šest mjeseci 2026. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo nijednu optužnicu za ratne zločine. Posljednje optužnice podnesene su u posljednjim danima decembra 2025, što prema sagovornicima Detektora dodatno učvršćuje percepciju da su statistički rezultati i ispunjavanje normi važniji od suštinskih pomaka u procesuiranju ratnih zločina.
Od decembra prošle godine Sudu BiH dostavljeno je 11 optužnica na potvrđivanje. Četiri su vraćene na doradu, a prema informacijama objavljenim na stranici Tužilaštva BiH, sve su podignute krajem 2025. godine, nastavljajući praksu prisutnu godinama.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović smatra da podizanje optužnica u posljednjim danima godine ukazuje na nastojanje da se ispune statistički ciljevi, a ne da se ostvare kvalitetni rezultati. Slično mišljenje dijeli i advokatica Sabina Mehić, koja navodi da se tokom godine podiže vrlo malo optužnica, dok se većina aktivnosti koncentrira pred njen kraj.
Mehić ističe i da se sve češće procesuiraju manje složeni predmeti, dok je broj optužnica u obimnim i zahtjevnijim slučajevima značajno manji. Tahirović upozorava da se kroz optužnice i presude ne vidi ozbiljniji rad na predmetima koji uključuju komandnu odgovornost, masovna ubistva ili sistematske zločine.
Prema njegovom mišljenju, mnogi predmeti koje procesuira Tužilaštvo BiH mogli bi se voditi pred nižim pravosudnim institucijama, dok izostaju postupci za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Posebno naglašava da su optužnice za genocid i dalje rijetke, uprkos očekivanjima da upravo Odjel za ratne zločine vodi takve predmete.
Sud BiH nije želio detaljnije obrazložiti zbog čega su pojedine optužnice vraćene na doradu, ali je potvrdio da su nakon ispravki ponovo dostavljene i naknadno potvrđene. Jedan od takvih predmeta odnosi se na Enesa Gurdu i Nihada Čamdžić-Brčaninovića, optužene za nečovječno postupanje prema srpskim civilima zatvorenim na području Živinica 1992. godine. Predmet je u međuvremenu prebačen na Kantonalni sud u Tuzli.
Sličan slučaj je i optužnica protiv Seada Arnautovića i Samira Mehinovića zbog zločina nad ratnim zarobljenicima na području Doboja. Sud je prvobitno vratio optužnicu zbog nedostataka u činjeničnom opisu, nakon čega je potvrđena krajem januara. Terete se za zlostavljanje četvorice zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske, od kojih je jedan preminuo usljed posljedica maltretiranja i uskraćivanja medicinske pomoći.
Krajem decembra podignuta je i optužnica protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića zbog granatiranja naselja Podgradina kod Viteza u junu 1993. godine, kada je poginulo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a više osoba ranjeno. Suđenje je počelo u maju ove godine.
Među potvrđenim optužnicama nalazi se i predmet protiv Dragana Jevtića, Slavka Bogićevića i Damjana Lazarevića, koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici. Suđenje bi trebalo početi u julu. Prema optužnici, dvojica optuženih učestvovala su i u premještanju posmrtnih ostataka iz primarnih u sekundarne masovne grobnice radi prikrivanja tragova zločina.
Pravna koordinatorica organizacije TRIAL International Ajna Mahmić Ćatić upozorava da je problem podizanja većeg broja optužnica pred kraj godine prisutan već duže vrijeme. Podsjeća da se procjenjuje kako više od 4.000 potencijalno osumnjičenih osoba još uvijek nije procesuirano.
Sagovornici Detektora naglašavaju da broj podignutih optužnica ne može biti jedino mjerilo uspješnosti pravosuđa. Mnogo važnije je da optužnice budu kvalitetno pripremljene, potkrijepljene dokazima i svjedočenjima, kako bi mogle rezultirati pravno održivim presudama i doprinijeti procesu suočavanja s prošlošću.
