U Bosni i Hercegovini godišnje se otkrije blizu 14.000 novih slučajeva malignih bolesti, a približno 8.600 osoba premine, rezultat je istraživanja provedenog u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Veliki broj slučajeva otkrije se tek kada je bolest znatno uznapredovala i kada je liječenje skuplje i teže, a ishodi neizvjesni.
Niz do sada provedenih međunarodnih studija pokazao je da karcinomi koji se otkriju u ranoj fazi imaju znatno veće šanse za uspješno liječenje, a mnogi od njih postaju potpuno izlječivi.
Javno zdravstvo
Za mnoge uobičajene vrste raka (poput raka dojke, debelog crijeva, grlića maternice ili prostate), rano otkrivanje podiže petogodišnje preživljavanje i na više od 90 posto.
Zbog toga su brojne zemlje davno u svoje zdravstvene sisteme uvele preventivne preglede, kao dijelove preventivne medicine koja ulaže napore prema prevenciji bolesti, bilo da je riječ o pojedincu ili u zajednici u cjelini, a dio je onoga što je šire poznato kao javno zdravstvo.
No naša država ne može se pohvaliti time.
Iako su pojedini kantoni u Federaciji BiH uveli preventivne preglede na pojedine vrste karcinoma, izostao je sistemski pristup zbog čega, kako je navedeno u pomenutom istraživanju, sedam od 10 pacijenata ulazi u zdravstveni sistem tek nakon pojave simptoma bolesti.
- Ovo nije prvo istraživanje provedeno u BiH koje pokazuje konstantni rast malignih oboljenja koje su drugi uzrok smrtnosti u svijetu, pa tako i u BiH. Višestruki su razlozi koji su doveli do znatnog porasta broja oboljelih od karcinoma u BiH. Prije svega, to je životna dob. BiH bilježi negativne demografske parametre, što znači da mladi ljudi, koji manje obolijevaju od raka, odlaze iz države, a mi postajemo starije društvo koje češće obolijeva - kaže prim. dr. Harun Drljević, onkološki hirurg.
Ističe kako je savremena medicina u potpunosti okrenuta prevenciji jer spašava ljudske živote i štedi novac.
- Sektor javnog zdravstva je taj koji treba organizirati preventivne programe. U zemljama Evrope i šire u svijetu screening programi su odavno postali konstanta za tri vrste karcinoma - dojke, debelog crijeva i prostate. To su tri raka koji se mogu uspješno pratiti preko screeninga ako postoje i ako rade kontinuirano. A ne kao kod nas - jedno vrijeme rade, pa ne rade. Stihija koja postoji u BiH upravo je rezultat različitih politika kantona i njihove finansijske moći, ali i zainteresovanosti da se organizuju programi - govori Drljević i navodi primjer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) u kojem je preventivni program dojke, kako kaže, glasno najavljen, ali malo radi, pa ne radi.
No naša država ne može se pohvaliti time.
Iako su pojedini kantoni u Federaciji BiH uveli preventivne preglede na pojedine vrste karcinoma, izostao je sistemski pristup zbog čega, kako je navedeno u pomenutom istraživanju, sedam od 10 pacijenata ulazi u zdravstveni sistem tek nakon pojave simptoma bolesti.
- Ovo nije prvo istraživanje provedeno u BiH koje pokazuje konstantni rast malignih oboljenja koje su drugi uzrok smrtnosti u svijetu, pa tako i u BiH. Višestruki su razlozi koji su doveli do znatnog porasta broja oboljelih od karcinoma u BiH. Prije svega, to je životna dob. BiH bilježi negativne demografske parametre, što znači da mladi ljudi, koji manje obolijevaju od raka, odlaze iz države, a mi postajemo starije društvo koje češće obolijeva - kaže prim. dr. Harun Drljević, onkološki hirurg.
