Broj noćenja, u odnosu na 2019. se povećao s 4,6 na 5,1 dan.
Gužve po cestama, gradovima i plažama, kao i povećane cijene, upućuju na to da se mnogi ove godine neće moći požaliti na zaradu. Ukupni prihodi od turizma, procjenjuje Hrvatska narodna banka (HNB), mogli bi iznositi 11,3 milijarde eura, gotovo četvrtinu više nego lani (9,1 milijardu eura). No, ono što je još indikativnije, za sedam posto ili 800 milijuna eura premašit će i dosad najuspješniju 2019. godinu, u kojoj su strani turisti u Hrvatskoj ostavili 10,5 milijardi eura.
Već u prva tri mjeseca ove godine, objašnjavaju u HNB-u, prihodi od turističke potrošnje stranih gostiju bili su više nego udvostručeni u odnosu na isto razdoblje lani, iznosili su pola milijarde eura i blago su premašili ostvarenje iz rekordne 2019. godine.
"Odraz je to daljnjeg popuštanja epidemioloških mjera početkom godine, oporavka potražnje za uslugama koja je bila uvelike potisnuta tokom pandemije, ali i znatno viših cijena smještaja i ugostiteljskih usluga", objašnjavaju. Bojazni da bi rat u Ukrajini mogao imati negativan utjecaj na turizam nisu se ostvarile, a "visokofrekventni fizički i finansijski pokazatelji, kao i podaci o rezervacijama smještaja upućuju na iznimno povoljna ostvarenja u turizmu i u nastavku godine".
Ako ovogodišnja zarada od turizma bude i veća od službenih procjena, to sigurno neće biti iznenađenje, piše Jutarnji list.
Velimir Šonje, analitičar i direktor Arhivanalitike, ocjenjuje da bi ovogodišnji prihodi od turizma mogli doseći 12,2 milijarde eura, računajući sa "16 posto efekta službene inflacije". To znači da bi u odnosu na prošlu godinu rasli čak za trećinu, a za 1,7 milijardi kuna premašili bi 2019.
Nezavisno o samom iznosu povećanja, učinci turističkih prihoda na ukupnu ekonomiju, bez sumnje, bit će blagotvorni. Zaposlenost je rekordna, u idućim mjesecima u bankama se može očekivati snažan priljev deviza koje će pohranjivati svi oni koji se bave turizmom, a BDP bi mogao rasti po stopi od 5,5 posto, dvostruko većoj od one s kojom se računalo na početku rata u Ukrajini.
Tokom proteklih godina, unatoč činjenici da je na početku pandemije turizam bio djelatnost koja je najviše stradala, Hrvatska je učvrstila poziciju zemlje EU koja se u najvećoj mjeri oslanja na turističke prihode, sa svim dobrim i lošim stranama tog statusa. Kada se mjere udjelom u BDP-u, prema procjeni Ekonomskog instituta, u 2019. godini iznosili su 21 posto, a unatoč smanjuju tokom pandemije, i dalje su znatno veći nego u usporedivim zemljama.
Uz sve ostalo, veliki priljev deviza od turističkih usluga ove će godine značajno ublažiti i pozamašni manjak stvoren u robnoj razmjeni s inostranstvom zbog snažnog rasta uvoza, ponajprije uslijed poskupljenja energenata i drugih sirovina. Ukupan višak na tekućem i kapitalnom računu, procjenjuje HNB, mogao bi se smanjiti na 5,2 posto BDP-a, s prošlogodišnjih 5,8 posto, a pored prihoda od turizma, nepovoljna kretanja platnog bilansa uvelike ublažava i očekivano jače korištenje sredstava iz fondova EU, "posebno kapitalne namjene", te rast neto priljeva ličnih doznaka iz inostranstva.
U idućoj godini očekuje se dodatno povećanje manjka robe razmjene i osjetno smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu, na 3,8 posto BDP-a. No, kada je riječ o turističkim prihodima, odnosno "neto izvozu usluga", HNB očekuje njihov daljnji rast, iako primjetno sporije nego ove godine. Očekivanja daljnjeg rasta turističkih djelatnosti temelje se kako na stalnom povećanju smještajnih kapaciteta, tako i na rastu potražnje stranih turista. Uloga turizma u ekonomiji, očito je, nastavlja se povećavati. Time izraženija postaje i njegova druga, negativna strana, nužnost da razvoj turizma doista postane održiv.
"Turistička aktivnost već sada u mnogome previše opterećuje i prostor, i okoliš, i infrastrukturu, i kvalitetu života stanovništva koje se ne bavi turizmom", napisala je nedavno za Tportal Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, jedna od brojnih ekonomista koji ustrajavaju na stajalištu da turizam, unatoč svim dobrim stranama, ima i svoje neugodne zamke. Pozivajući se na do sada provedene analize, uz ostalo, navodi kako intenzivan razvoj turizma negativno utječe na spremnost maturanata da upisuju fakultete, odnosno kvalitetu ljudskog kapitala. U lokalnim jedinicama s intenzivnijom turističkom djelatnosti manje je brzorastućih poduzeća, a priuštivost stanovanja za lokalno stanovništvo u prosjeku je manja. To su samo neki od novijih nalaza koji indiciraju da naličje turizma, smatra Vizek, "moramo početi razmatrati jednako ozbiljno jer dok neke društvene grupe od turizma imaju samo koristi, druge ostvaruju troškove.
Ovogodišnje širenje jaza između robnog izvoza i uvoza, smatra Velimir Šonje, zatvorit će izvoz usluga i neće doći do povećanja makroekonomskih neravnoteža. Uz učinak inflacije, piše u tekstu na Ekonomskom labu, fizički pokazatelji u turizmu bit će na nivou 2019. U julu su ulasci još uvijek zaostajali, slično kao u junu, "ali u augustu su oni veći za gotovo deset posto nego u dosadašnjim subotama istog mjeseca 2019.". Tome dodaje i efekt dužih boravaka stranih turista - broj noćenja se u istom razdoblju povećao s 4,6 na 5,1 dan.
