Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za Večernji list govorio je o aktuelnoj političkoj krizi, izbornom integritetu, rješavanju pitanja državne imovine, ali i o izbornom zakonu te presudama Evropskog suda za ljudska prava. Poručio je da će, uprkos opstrukcijama, učiniti sve da se na izborima ispoštuje volja birača.
Schmidt je BiH opisao kao "zemlju propuštenih prilika", ali je istakao da je država, uprkos političkim razlikama, spremna za Evropsku uniju. Upozorio je na opasnost globalnih previranja u kojima bi "male vode", poput zapadnog Balkana, mogle proći nezapaženo, posebno kritikujući zapaljivu retoriku iz Banje Luke.
Jedna od ključnih tema intervjua bio je integritet izbornog procesa. Visoki predstavnik je bio kategoričan kada je riječ o tehničkim izmjenama i uvođenju skenera na izborima planiranim za 4. oktobar.
"Međunarodna zajednica je jako zainteresirana za ovo pitanje. Prošle godine osigurao sam da finansijska sredstva budu dostupna. Znam da ćemo u nadolazećim sedmicama pa sve do izbora imati različitih problema, ali do sada smo svaki uspjeli riješiti. Nećemo odustati," poručio je Schmidt.
Na pitanje ko vrši opstrukcije, odgovorio je diplomatski, citirajući Bibliju da su "važna djela, a ne riječi", te da će se tek na djelima vidjeti ko zaista podržava poštene izbore.
Izborni zakon i neslaganje sa Slavenom Kovačevićem
Govoreći o izbornom zakonu i zahtjevima Hrvata u BiH, Schmidt je istakao da rješenja iz Neuma od prije tri godine "nisu bila loša" te da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u FBiH, bez razdvajanja biračkog tijela. Ipak, posebnu pažnju privukao je njegov stav o presudama Evropskog suda za ljudska prava.
"Također, ne slažem se s pristupom gospodina Kovačevića pred Evropskim sudom za ljudska prava. Teško mogu zamisliti da BiH u doglednoj budućnosti ima Ustav bez multietničkog pristupa," izjavio je Schmidt, dodavši da se ovo osjetljivo pitanje mora prepustiti domaćim političarima i da bi volio izbjeći korištenje Bonskih ovlasti u tu svrhu.
Državna imovina: Kada je Dodik bio "mlađi", htio je razgovarati Rješavanje statusa državne imovine i dalje je na čekanju, a Schmidt krivca vidi u nedostatku kompromisa. Priznao je da je politika zabrane raspolaganja imovinom, koju su uveli njegovi prethodnici Ashdown i Petritsch, ustavno neophodna, ali ekonomski kontraproduktivna.
"BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja ovo nije riješila. I u Rs postoje vrlo sposobni čelnici i političke stranke, međutim, nisu uspjeli riješiti to pitanje," kazao je Schmidt.
Posebno je izdvojio dvojicu političara iz Rs-a koji su ranije bili spremni na dijalog: "Dozvolite mi da spomenem Mladena Ivanića. I Milorada Dodika, kad je bio mlađi."
