Tek što je američki predsjednik Donald Trump napustio Peking, u kinesku prijestolnicu stigao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
I ruski i kineski lider često govore o “partnerstvu” između dvije zemlje, ali taj odnos više nije ravnopravan. Rusija sve više zavisi od Kine, dok Peking odlučuje šta i pod kojim uslovima želi da pruži Moskvi.
Rusija često ističe “neograničeno” partnerstvo s Kinom, izraz koji je nastao neposredno prije početka rata u Ukrajini tokom jednog od brojnih susreta Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Međutim, odnosi postaju sve jednostraniji, piše Deutsche Welle.
Iako je prošle godine obim bilateralne trgovine blago opao zbog nižih cijena nafte, ruski izvoz u Kinu gotovo se udvostručio od februara 2022. godine, kada je Moskva započela rat u Ukrajini.
Tokom 2024. Rusija je u Kinu izvezla robu u vrijednosti od oko 129 milijardi dolara, pri čemu se najveći dio odnosi na sirovine poput nafte, uglja i prirodnog gasa, koji se Kini prodaju uz značajne popuste.
Centar za istraživanje energije i čistog zraka procijenio je da je Kina od početka rata kupila ruska fosilna goriva u vrijednosti većoj od 372 milijarde dolara. Taj novac je ključan za Moskvu jer joj omogućava finansiranje rata uprkos zapadnim sankcijama.
S druge strane, Kina je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od gotovo 116 milijardi dolara, uključujući mašine, elektroniku i vozila kojima su zamijenjeni zapadni dobavljači nakon povlačenja s ruskog tržišta.
Iako Peking izbjegava direktno slanje oružja Rusiji, Kina isporučuje robu dvostruke namjene u vrijednosti od više milijardi dolara, odnosno proizvode koji se koriste u civilne svrhe, ali imaju i vojnu primjenu. Time se održava rad ruske vojne industrije.
Ovaj posjet Kini ujedno je i obilježavanje 25 godina sporazuma o saradnji između dvije zemlje. Međutim, dok su prije dvije i po decenije odnosi bili znatno uravnoteženiji, danas Moskva sve više zavisi od kineskih odluka.
Kina praktično jedini izvor nove tehnologije za Rusiju
Zapadne sankcije uvedene od 2022. godine, koje su se s vremenom dodatno pooštravale, presjekle su Rusiji pristup naprednoj zapadnoj tehnologiji.
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Velika Britanija i njihovi saveznici zabranili su izvoz poluprovodnika, mikroelektronike, preciznih mašina i druge robe dvostruke namjene ključne za proizvodnju oružja.
Kao odgovor, Moskva se okrenula Kini, koja je, prema podacima Bloomberga, 2025. godine osigurala oko 90 posto ruskog uvoza tehnologije pod sankcijama, u odnosu na 80 posto godinu ranije.
Nabavka opreme poput mašina za proizvodnju projektila i dronova danas je znatno teža i skuplja nego prije rata. Rusija koristi složene mreže zaobilaženja preko trećih zemalja i često plaća i do 90 posto više nego prije uvođenja sankcija.
