Izjave američkog državnog sekretara Marca Rubija o mogućem "rastavljanju Međunarodnog krivičnog suda ciglu po ciglu" izazvale su oštre reakcije stručnjaka za međunarodno pravo, koji upozoravaju da bi takav pristup mogao ozbiljno ugroziti rad jedine stalne međunarodne institucije zadužene za procesuiranje najtežih zločina.
Rubio je najavio da Vašington razmatra nove mjere protiv Međunarodnog krivičnog suda (ICC), uključujući dodatne sankcije i pojačan diplomatski pritisak na zemlje koje priznaju njegovu nadležnost.
Međunarodni krivični sud, osnovan 2002. godine Rimskim statutom, procesuira pojedince optužene za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije. Za razliku od Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji rješava sporove između država u okviru Ujedinjenih nacija, ICC vodi krivične postupke protiv pojedinaca.
Sud trenutno priznaje 125 država članica, dok među zemljama koje nisu pristupile Rimskom statutu ostaju Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina i još nekoliko država.
Američki State Department saopćio je da razmatra dodatne sankcije protiv zaposlenih u ICC-u, uključujući zabrane ulaska u SAD i proširenje postojećih restriktivnih mjera. Razmatra se i mogućnost pojačanog pritiska na države koje priznaju nadležnost suda, a istovremeno primaju američku finansijsku ili vojnu pomoć. Pravni stručnjaci smatraju da se ne radi o izolovanim političkim izjavama, već o dugoročnom pokušaju slabljenja međunarodnog suda, prenosi Deutsche Welle.
Andreas Schüller iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR) smatra da SAD već godinama diplomatskim putem pokušava utjecati na države članice kako bi smanjile podršku ICC-u.
Prema njegovoj ocjeni, posljednje izjave pokazuju namjeru Vašingtona da u pritisak uključi i države koje nisu članice Rimskog statuta.
Međunarodni krivični sud nastao je nakon iskustava iz Drugog svjetskog rata, Nirnberških procesa te međunarodnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, s ciljem da najteži međunarodni zločini ne ostanu nekažnjeni.
Sud može voditi istrage i protiv državljana zemalja koje nisu njegove članice ako su navodni zločini počinjeni na teritoriji država koje priznaju njegovu nadležnost.
Na toj osnovi ICC je ranije izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, kao i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih zločina povezanih s ratom u Gazi.
Profesor međunarodnog prava Kai Ambos smatra da je riječ o jednom od ključnih mehanizama međunarodne odgovornosti.
