Prelazak na IPSAS standarde i programsko budžetiranje prepoznati su kao ključni elementi odgovornog upravljanja javnim resursima, s fokusom na rezultate umjesto isključivo na troškove.
Na 24. međunarodnom simpoziju Chance/Change, u organizaciji konsultantske kuće Revicon, održan je panel „Profesija u tranziciji: Računovodstvo i revizija za održivu budućnost“ Okupljeni stručnjaci iz javnog i privatnog sektora razgovarali su o tome kako faktori održivosti (ESG) i digitalne tehnologije redefinišu ulogu računovođa, revizora i internih revizora u savremenom poslovanju.
Panel je otvoren porukom da ESG više nije pitanje „da li“, nego „kako“ i „kada“. Istaknuto je da kompanije koje ne mogu dokazati izvor svojih proizvoda i ESG usklađenost gube tržišni udio, bez obzira na cijenu i kvalitet. Čak 70% investitora u EU danas ne ulaže bez ESG podataka – što ESG čini novom valutom povjerenja. U tom kontekstu, zanemarivanje održivosti ne znači samo regulatorni rizik, već i direktan udar na konkurentnost.
Ova tranzicija nije izazov isključivo privatnog sektora. Učesnici su naglasili da i javni sektor mora igrati aktivnu ulogu u usvajanju i primjeni standarda održivosti. Prelazak na IPSAS standarde i programsko budžetiranje prepoznati su kao ključni elementi odgovornog upravljanja javnim resursima, s fokusom na rezultate umjesto isključivo na troškove.
Jedan od glavnih zaključaka panela jeste da računovodstvo više nije samo svjedok prošlih događaja, već ima ključnu ulogu u kreiranju održive budućnosti. Profesorica Meliha Bašić, dekanesa Ekonomskog fakulteta UNSA, istakla je kako se računovodstvo danas ne svodi samo na finansijske podatke već uključuje i izvještavanje o emisijama, društvenom uticaju i vrijednostima organizacije. Izvještaji više nisu samo brojke, već i priče, indikatori i strateški uvidi.
Amra Salihović, konsultantica za računovodstvene i porezne oblasti iz Revicona, naglasila je kako se ne mijenja samo sadržaj izvještavanja, nego i način na koji informacije postaju alat za donošenje strateških odluka. ESG integracija zahtijeva profesionalce sposobne da objedine različite izvore podataka i pretoče ih u smislen i pouzdan uvid u poslovanje.
U tom procesu, vještačka inteligencija se ne vidi kao prijetnja, već kao moćan alat kad se koristi pod nadzorom stručnjaka. Panelisti su se složili da AI može automatizovati rutinske zadatke, ali istinski profesionalni napredak donose vještine poput analitičkog mišljenja, kreativnosti i prilagodljivosti. Prema istraživanjima Svjetskog ekonomskog foruma, upravo će te vještine biti presudne za uspjeh u godinama koje dolaze.
U drugom dijelu panela, fokus je bio na važnosti pouzdanih i relevantnih podataka kao temelja odgovornosti. Računovođe, koje već posjeduju vještine kontrole i validacije, imaju važnu ulogu u osiguravanju kvaliteta nefinansijskog izvještavanja. Povezivanje ESG podataka s finansijskim pokazateljima zahtijeva jasno definirane procese i metodologije, a njihova integracija u postojeće sisteme kontrole doprinosi većoj transparentnosti i jača povjerenje investitora.
Zaključak diskusije bio je da računovođe, kao analitičari i savjetnici, danas imaju odgovornost, ali i privilegiju, da postavljaju standarde za održivo i odgovorno poslovanje. Kako je istakla Salihović: „U vremenu kada ESG postaje tržišni uslov, a tehnologija mijenja pravila igre, jedino što nas može voditi naprijed je profesionalna transformacija temeljena na odgovornosti, pokrenuta inicijativom i zaštićena prosudbom. Umjesto da samo pratimo promjene, kao profesija imamo jedinstvenu priliku i odgovornost da ih predvodimo.“
