Veliki dio govora ruski predsjednik posvetio je temi multipolarnog svijeta, koji, kako je rekao, postaje neumitan proces i "direktna posljedica propalog pokušaja Zapada da uspostavi globalnu hegemoniju".
Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je danas u Sočiju jedan od svojih najvažnijih govora posljednjih godina na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog debatnog kluba "Valdai".
Skup koji je okupio brojne međunarodne eksperte i lidere ove godine nosi naziv "Policentrični svijet: upute za upotrebu", a ruski predsjednik iskoristio je priliku da pošalje poruke koje su uzdrmale Zapad i otvorile novo poglavlje u raspravama o globalnom poretku.
Putin je u svom uvodnom obraćanju naglasio da ne namjerava nuditi gotove recepte ili savjete, već vlastito viđenje trenutne situacije u svijetu i uloge Rusije u njemu. On je istakao da čovječanstvo živi u periodu "brzih i kardinalnih promjena" te upozorio da niko ne može predvidjeti budućnost, ali da države moraju biti spremne na sve scenarije.
"Nikome od nas nije dato da u potpunosti predvidi budućnost. Ali to nas ne oslobađa odgovornosti – moramo biti spremni na sve što može uslijediti. Istorija i posljednji događaji pokazuju da treba biti spreman bukvalno na bilo šta", naglasio je Putin.
Kraj zapadne hegemonije i uspon multipolarnosti
Veliki dio govora ruski predsjednik posvetio je temi multipolarnog svijeta, koji, kako je rekao, postaje neumitan proces i "direktna posljedica propalog pokušaja Zapada da uspostavi globalnu hegemoniju".
Podsjetio je da je Rusija nakon raspada SSSR-a vjerovala u mogućnost saradnje i dvaput ponudila članstvo u NATO savezu – prvi put 1954. godine, a drugi put 2000. – ali je naišla na odbijanje.
Putin je kazao da je tadašnji američki predsjednik Bill Clinton u razgovoru s njim prvo ocijenio mogućnost ruskog ulaska u NATO kao "interesantnu ideju", ali je ubrzo poručio da se to nikada neće dogoditi.
"Sjedinjene Države i njihovi saveznici krajem 20. stoljeća dostigli su vrhunac moći, ali pokazalo se da nijedna sila ne može upravljati cijelim svijetom. Zapadne zemlje nisu odoljele iskušenju apsolutne moći i danas plaćaju cijenu tog samozadovoljstva", poručio je Putin.
Prema njegovim riječima, zemlje koje su se suprotstavile američkoj dominaciji bile su izložene prijetnjama i sankcijama, a neke od njih su Zapad pokušao "preodgajati". Međutim, istakao je, "svaka moć ima svoj limit" i "protiv svake sile uvijek se pojavljuje protivteža".
Zapadna demokratija kao farsa
Putin je optužio zapadne vlade da lažu vlastite građane i da su demokratske procedure u mnogim državama pretvorile u farsu. Kao primjer naveo je Rumuniju, gdje je, kako tvrdi, politički establišment spreman na manipulacije kako bi zadržao vlast.
"Vidimo kako u nekim zemljama zabranjuju popularne opozicione političare. Ali takav pristup nikada ne daje rezultate. Elita na Zapadu ne želi predati moć i sve češće prelazi granice zakona, kako unutar svojih zemalja, tako i na međunarodnom planu", rekao je ruski lider.
On je naglasio da se u svijetu pojavio rekordan broj država koje žele učestvovati u oblikovanju globalnih i regionalnih procesa, a era u kojoj je "uska grupa velikih sila odlučivala o sudbini cijelog čovječanstva" nepovratno je završena.
Rusija i sankcije: "Bez Moskve nema svjetskog balansa"
Govoreći o pokušajima Zapada da izoluje Rusiju, Putin je ocijenio da su takvi napori doživjeli potpuni neuspjeh. Podsjetio je da je Rusija podvrgnuta najvećem broju sankcija u svijetu, ali da protivnici nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve.
"Protiv nas su primijenili mjere koje bi slomile ne jednu, nego čitavu koaliciju država. Sve to nije donijelo rezultat. Rusiju nije moguće izbaciti iz međunarodne zajednice, jer bez nje nije moguće uspostaviti globalni strateški, ekonomski i kulturni balans", istakao je Putin.
Dodao je da Moskva, unatoč pritiscima, nastavlja igrati ključnu ulogu u međunarodnim odnosima, te da su "oni koji i dalje sanjaju o strateškom porazu Rusije osuđeni na razočarenje".
O Ukrajini i Bliskom istoku
Posebnu pažnju Putin je posvetio ratu u Ukrajini, koji je nazvao "tragedijom za Ruse i Ukrajince". Ponovio je da je Zapad decenijama podsticao i naoružavao Ukrajinu, koristeći njen narod kao "potrošni materijal" u geopolitičkoj konfrontaciji s Moskvom.
On je citirao američkog predsjednika Donalda Trumpa, ističući da se sa njim slaže u ocjeni da sukob u Ukrajini ne bi ni izbio da je u Bijeloj kući bila neka druga administracija.
Govoreći o Bliskom istoku, ruski predsjednik je podsjetio na dugotrajni izraelsko-palestinski sukob, naglasivši da je upravo pogrešna politika Zapada glavni razlog što do mira nikada nije došlo.
Uloga UN-a i ruska misija
Putin je odbacio tvrdnje da je Ujedinjenim narodima "istekao rok trajanja", ističući da je riječ o organizaciji čiji su potencijali i dalje ogromni, ali da je problem u tome kako države koriste njene mehanizme.
"Važno je da se ne iskrivljuje osnovni smisao UN-a. Mnogo je problema u njegovom funkcionisanju, ali ništa bolje od UN-a ne postoji", rekao je ruski predsjednik.
Na kraju svog govora naglasio je da je Rusija tokom čitave svoje istorije bila primorana savladavati ogromne prepreke, što joj je dalo posebnu snagu i spremnost da djeluje u složenim međunarodnim okolnostima.
"Vremena kada je mala grupa velikih sila odlučivala kako će živjeti čitav svijet otišla su u nepovrat. Oni koji i dalje sanjaju o kolonijalnoj eri moraju se pomiriti s novom realnošću. Svijet postaje multipolaran, a Rusija će u njemu imati nezaobilaznu ulogu", zaključio je Putin, poručivši evropskim liderima: "Samo se smirite. Spavajte mirno. Bavite se svojim problemima".
