Gostujući u emisiji "Dan uživo", zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, Aida Obuća (SDA), detaljno je analizirala aktuelne političke i ekonomske procese koji potresaju entitet. Centralna tema razgovora bila je usvajanje Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, projekt vrijedan milijardu dolara koji, prema njenim riječima, predstavlja strateški imperativ za energetsku nezavisnost BiH od ruskog plina do 2028. godine. Pored energetske politike, Obuća je uputila oštre kritike na račun Vlade FBiH zbog netransparentnog zaduživanja na Londonskoj berzi, učestalog korištenja hitnih procedura u zakonodavstvu, te zabrinjavajuće dinamike radova na tunelu Hranjen, ističući da Federacija trenutno funkcionira bez jasne vizije i plana.
Govoreći o značaju usvojenog zakona, Obuća je naglasila da je riječ o nužnom infrastrukturnom projektu.
“Prije svega reći ću da su izmjene i dopune ovog zakona dobile skoro pa dvotrećinsku većinu oba doma Parlamenta FBiH i da je nama ovakav zakon neophodan, odnosno da je nama neophodan ovaj infrastrukturni projekat koji smo obavezni da realiziramo, jer kao što znate Evropska unija je donijela direktivu da se od 1. januara 2028. godine ograničava ili čak i zabranjuje uvoz i distribucija ruskog plina, što znači dolazi se u nemogućnost snabdijevanja plinom naših građana i naših korisnika", kazala je te nastavila:
"Ono što sam ja jučer također rekla jeste da mi je žao što od 2025. godine, kada je na inicijativu SDA u Predstavničkom domu, a nakon toga i u Domu naroda usvojen zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, ništa nažalost od 2026. godine nije urađeno i onda smo u igru dobili američkog investitora, američku kompaniju koja ima podršku američke administracije i mi smo jučer u stvari dali podršku infrastrukturnom projektu koji je težak oko milijardu dolara što će u konačnici biti diverzifikacija snabdijevanja gasom na cijeloj teritoriji Federacije BiH, omogućavanje snabdijevanja gasom i nekih kantona koji nisu imali gas do sada, kao što je Tuzlanski kanton, a također i mogućnost da se određenim odvojcima, odnosno magistralnim putevima, kako to oni kažu, omogući snabdijevanje gasom na cijeloj teritoriji Federacije BiH jer je intencija nadležnog ministarstva gasifikacija ravnomjerna cijele Federacije.”
O državnoj imovini
Osvrnula se i na pitanje državne imovine, koje je bilo jedno od ključnih spornih pitanja kada je u pitanju Južna interkonekcija.
“Ovaj zakon ne može niti tretira korištenje državne imovine na način kako to naše zakonodavstvo dozvoljava. Pitanje državne imovine je isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH i dok se ne donese novi zakon na nivou države BiH, ono što smo mi poručili iz Stranke demokratske akcije jeste da zahtijevamo da se reaktivira nadležnost i rad komisije koja već postoji kako bi se iz upravljanja državnom imovinom izuzeli oni dijelovi državne imovine koji su neophodni za realizaciju infrastrukturnih projekata. To odgovara i gasovodu, odnosno izgradnji gasovoda u Republici Srpskoj, ako se ne varam", navela je.
Naglasila je i širi politički princip:
“Ne možemo mi posmatrati odvojeno Federaciju i RS. Ako tako budemo radili, onda mi ne štitimo interese države BiH. Država BiH je jedinstvena cjelina. Mi donosimo zakone na nivou države koji pogoduju i Federaciji i Rs, s tim građanima. Dakle, to treba biti postulat ponašanja svih onih koji državu BiH doživljavaju svojom državom i zato smo se i svi zakleli kada smo polagali zakletvu da ćemo prije svega poštovati Ustav BiH, a onda ustave nižih nivoa vlasti u ovisnosti od toga gdje smo položili zakletvu.”
Na pitanje o zadovoljstvu zakonom, kratko je odgovorila:
“100% niko nije zadovoljan, ali 100% niko nije nezadovoljan.”
Zatim se osvrnula i na samu provedbu projekta.
“Ono što je jako bitno reći jeste da ona teritorija kojom će prolaziti gasovod, kada se bude davala pod koncesiju, neće se tretirati nikako drugačije izuzev kao javno dobro koje će i dalje, nakon što istekne koncesija, biti u vlasništvu države Bosne i Hercegovine. Ono što želim reći jeste da je ovo jedan vid strateškog partnerstva između Bosne i Hercegovine i američke administracije i ovo se ne treba posmatrati nikako drugačije nego kao jedan veoma značajan strateški i ekonomski projekt", istakla je Obuća.
O zaduženju FBiH na Londonskoj berzi
Na kritike nevladinog sektora o izboru izvođača odgovorila je:
“Ja sam upoznata sa svim tim kritikama i prije nego što smo imali taj zakon, mi smo imali priliku da se upoznamo sa kritikama koje dolaze iz nevladinog sektora. Međutim, provjeru te firme radila je sama Vlada Federacije BiH. Garanciju za te firme daje administracija Sjedinjenih Američkih Država. I to je sve. Ja vama ne mogu dati odgovor na bazi špekulacija. Ja vama dajem odgovor na bazi onih informacija koje ja kao delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije imam i na bazi onih sastanaka koji su se dešavali iz nadležnosti Parlamenta i Doma naroda.”
Kada je riječ o novom zaduženju Federacije BiH na Londonskoj berzi u iznosu od 800 miliona eura Obuća je bila poprilično kritički nastrojena.
