Novinar portala Istraga i dobar poznalavac ustavnih pitanja Senja Mahinić u izjavi za !Odgovor ocjenjuje da su posljednje aktivnosti vezano za izbor sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije potvrdile da su Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka u cijelosti pristale na etnički koncept, čak i kada je u pitanju institucija poput Ustavnog suda BiH koja u Dejtonu nije etnički definisana.
Dejtonska pobjeda koja nije nikad materijalizovana
Mahinić: SDP i Naša stranka pristali na logiku etničkog predstavljanja u Ustavnom sudu BiH
Redakcija Mostar
"Činjenica da čak i građanske stranke slijede logiku HDZ-a otvara prostor za nove pritiske da se ono što vidimo u praksi samo zakonski potvrdi. Jer neko će potegnuti i argument zašto izbor ostaviti građanskim, ako on na kraju rezultira etničkim. Građansko je u tom smislu samo maska etničkoj logici".
”Izbor sudija Ustavnog suda iz Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je još od potpisivanja Dejtona nakaradno oblikovan shvatanjem da mora postojati nacionalni paritet prilikom izbora. Ne samo u smislu toga da u njemu trebaju sjediti po dva Hrvata i Bošnjaka već i da oni trebaju predstavljati većinsku volju naroda iz kojih dolaze. Ništa od toga Ustav BiH, koji reguliše ovo pitanje, ne propisuje”, kaže Mahinić.
On dodaje da se tokom pregovora u Dejtonu pazilo da Ustavni sud ne bude definisan kao predstavničko tijelo tri naroda.
”Da je tokom pregovora u Dejtonu postojala politička snaga da se ustavne sudije biraju po etničkoj logici Predstavnički dom sigurno ne bi dobio ulogu koju ima danas. To je bila pobjeda bh. pregovarača, koja nikad nije materijalizovana, zbog, dijelom, kukavičluka, naivnosti u vječitu podršku stranih sudija, straha od HDZ-a i uvjerenja da je stranka ispred države”, kaže Mahinić za !Odgovor.
On ocjenjuje da je “u praksi izbor postao strogo etnički” i da “rezultira logikom etničkog predstavljanja, mada ne i formalno, iako u izboru učestvuje samo građanski dom”.
I građanske stranke pristale na etnički koncept
“Takav pristup, kojem svjedočimo i u mandatu Trojke, ne može se, gledajući kroz posljednjih nekoliko decenija, fakturisati samo njima, jer je to bio način djelovanja i SDA. Međutim, činjenica da građanske stranke unutar Trojke (SDP i NS), pristaju na takav koncept, gotovo gasi nadu da je moguće uopšte suprostaviti se proaktivnom pristupu HDZ-a koji Ustavni sud BiH vidi kao prostor političke borbe za ‘etničko predstavljanje’. To smo vidjeli u predmetu ‘Ljubić’ kada je oslanjajući se na sudije iz Rs-a i dijelom strance u Ustavnom sudu BiH Sarajevo dovedeno u tešku poziciju da u gotovo svim pregovorima danas i stranci mašu tom presudom iako je ona blago rečeno kontroverzna”, kazao je Mahinić.
On dodaje da je “opasno zanemariti politički aspekt djelovanja Ustavnog suda”.
“Ukoliko Sarajevo zanemari da on postoji, na kraju krajeva sudije i biraju zastupnici u Parlamentu, oslanjajući se samo na dobru volju sudija stranaca, to ne znači da će drugi takav previd napraviti. Osim toga, činjenica da čak i građanske stranke slijede logiku HDZ-a otvara prostor za nove pritiske da se ono što vidimo u praksi samo zakonski potvrdi. Jer neko će potegnuti i argument zašto izbor ostaviti građanskim, ako on na kraju rezultira etničkim. Građansko je u tom smislu samo maska etničkoj logici. Upravo su pregovori u Bakincima prije dvije godine bili na tragu toga, srećom ugašeni voljom američkih diplomata”, poručio je Mahinić za !Odgovor.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
