Svijet se suočava s ozbiljnom prijetnjom novom energetskom krizom, dok poremećaji u snabdijevanju naftom počinju imati domino-efekat na globalnu ekonomiju.
Glavni uzrok krize je eskalacija sukoba na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza - jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte. Ovim uskim pomorskim prolazom prolazi oko 20% globalne ponude nafte, a njegovo blokiranje već izaziva ozbiljne poremećaje na tržištu energenata, piše CNN.
Cijene sirove nafte već su naglo skočile, prelazeći 100 dolara po barelu, uz upozorenja analitičara da bi mogle rasti i dalje ako se kriza nastavi.
Ovo povećanje cijena ne utiče samo na gorivo. Nafta je ključna sirovina za proizvodnju plastike, hemikalija, transport i poljoprivredu što znači da bi poskupljenja mogla zahvatiti gotovo sve proizvode, od hrane do elektronike.
Kako troškovi energije rastu, kompanije širom svijeta već počinju prebacivati dodatne troškove na potrošače. To znači: skuplje gorivo i transport, rast cijena hrane, povećanje troškova proizvodnje i potencijalni rast inflacije.
U nekim zemljama već se bilježe nestašice goriva i panična kupovina, dok vlade razmatraju hitne mjere kako bi stabilizovale tržište.
U Južnoj Koreji, gdje ljudi panično kupuju vreće za smeće, vlada je ohrabrila organizatore događaja da minimiziraju upotrebu predmeta za jednokratnu upotrebu. Tajvan je pokrenuo telefonsku liniju za proizvođače kojima je ponestalo plastike, dok su uzgajivači riže rekli lokalnim medijima da bi mogli povećati cijene jer ne mogu nabaviti vakuumski zatvorene vreće.
