Kako američke carine ugrožavaju evropska radna mjesta

S obzirom na to da su carinske stope i njihov utjecaj na evropsku ekonomiju naglo promijenjeni u posljednjih nekoliko mjeseci, evo kako bi to moglo utjecati na zaposlenost širom kontinenta.

Velika pažnja posvećena je tome kako bi američke uvozne carine mogle pogoditi evropske industrije i korporativne gigante, dok se nekada čvrst transatlantski trgovinski odnos suočava sa jednim od najvećih izazova modernog doba.

Jedna oblast koja je uglavnom zanemarena, sudbina radnika, također bi mogla biti pogođena, jer bi potresi u ekonomskoj stabilnosti EU mogli dovesti do smanjenja ponude poslova i slabljenja sigurnosti zaposlenja.

Jedan od pokazatelja zdravlja tržišta rada je stopa kojom se pojavljuju slobodna radna mjesta, što je znak koliko se preduzeća osjećaju stabilno.

Kada ima mnogo slobodnih radnih mjesta, to obično znači da su kompanije sigurne i spremne da zapošljavaju. Kada ponuda poslova počne da presušuje, to obično znači da postaju opreznije.

U podacima za prvi kvartal, koje je Evropska komisija objavila u junu, zabilježen je blagi pad stope slobodnih radnih mjesta, na 2,4% u eurozoni, sa 2,5% u posljednjem kvartalu 2024. godine.

Najveći pad zabilježen je u Njemačkoj, Grčkoj, Austriji i Švedskoj, što ukazuje na to da poslodavci, makar i minimalno, postaju sve nevoljniji da zapošljavaju nove ljude.

Za radnike pad stope slobodnih radnih mjesta često znači manje mogućnosti za promjenu posla, slabiju pregovaračku moć oko plata i duže čekanje na povratak na tržište rada u slučaju otkaza.

Još jedan važan pokazatelj je skraćivanje radnih sati ili signali da poslodavci smanjuju smjene, što se često dešava prije nego što pređu na otpuštanja ili zabranu zapošljavanja.

U EU su 2024. godine ljudi uzrasta od 20 do 64 godine radili u prosjeku 36 sati sedmično, uključujući puno i nepuno radno vrijeme.

Broj odrađenih sati smanjen je za 0,3% u eurozoni i EU u prvom kvartalu 2025. u poređenju sa prethodnim kvartalom. Manje sati na poslu često znači manju platu i manje beneficija, posebno za radnike koji se plaćaju po satu.

Čak i ako nivo zaposlenosti ostane stabilan, može doći do rasta nedovoljno zaposlenosti, kada radnici imaju posao, ali ne mogu ostvariti broj sati koji žele. U prvom kvartalu 2025. godine, 10,9% proširene radne snage u EU bilo je nedovoljno iskorišteno, što iznosi oko 23,6 miliona ljudi.

Institucionalne zaštite za radnike u Evropi slabe, što je zabrinjavajuće s obzirom na ekonomske šokove koje u budućnosti mogu izazvati carine.

Iako mnoge zemlje EU na papiru bilježe visoke rezultate, postoje trajne zakonske praznine u oblastima poput zaštite od nepravednog otpuštanja i jednako tretiranje radnika sa nestandardnim ugovorima.

Globalni indeks prava ITUC-a za 2025. pokazuje kako se te pravne slabosti prevode u realnost i bilježi kršenja radnih prava poput ograničavanja štrajkova, formiranja sindikata i pristupa pravosuđu. Prema ITUC-u, Evropa je 2025. zabilježila svoj najgori prosječan rezultat ikada – 2,78.

Ekonomski signali usporavanja tržišta rada, pad stope slobodnih radnih mjesta, skraćivanje radnih sati i rast nedovoljne zaposlenosti, sugerišu da radnici mogu imati manje moći da se zaštite upravo u trenutku kada njihovi poslovi i prihodi dolaze pod pritisak.

Ako kombinacija pritiska carina i erozije radnih prava potraje, cijena se neće mjeriti samo izgubljenim poslovima, već i trajnim slabljenjem pregovaračke moći radnika u godinama koje dolaze.