Francuski model ostaje dobrovoljan, ali jasno pokazuje da se evropski sigurnosni pejzaž ubrzano mijenja, a potreba za većom vojnom spremnošću postaje neizbježna tema u sve više država.
Francuska je ovog četvrtka i zvanično postala najnovija evropska zemlja koja vraća neki oblik vojnog roka.
Predsjednik Emmanuel Macron objavio je da Francuska nakon gotovo 30 godina uvodi dobrovoljni vojni rok u trajanju od deset mjeseci. Prvi mjesec rezervisan je za obuku, a regruti će tokom služenja vojske primati mjesečnu naknadu te dobiti uniformu i opremu.
Ova odluka dolazi u trenutku kada sve veći broj evropskih država pojačava svoje odbrambene kapacitete zbog procjene o rastućoj prijetnji iz Ruske Federacije, kao i zbog jasne poruke Sjedinjenih Američkih Država da evropske zemlje moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Vojni eksperti upozoravaju da bi se Evropa u naredne dvije do pet godina mogla suočiti sa ozbiljnim izazovom, zbog čega se rat u Ukrajini ne posmatra kao konflikt na dalekoj granici, već kao borba za evropske vrijednosti i sigurnost kontinenta.
Macron je novu mjeru najavio tokom obraćanja profesionalnim vojnim snagama u francuskim Alpama, nedaleko od Grenoblea. „U Francuskoj postoji generacija spremna da ustane za svoju zemlju, a naša vojska je za njih prirodan prostor. U trenucima neizvjesnosti, kada je rat realnost, Francuska ne može biti preplašena, nepripremljena i podijeljena“, poručio je Macron, naglašavajući da zemlja ne smije ostati pasivna dok se geopolitičke okolnosti mijenjaju.
Prema podacima koje prenosi New York Times, francuske oružane snage trenutno broje oko 200.000 pripadnika, dok rezervni sastav uključuje oko 45.000 ljudi. Vlada očekuje da će naredne godine oko 3.000 dobrovoljaca proći novi program obuke, nakon čega će moći pristupiti aktivnoj službi ili rezervnom sastavu.
Najava dolazi samo nekoliko dana nakon izjave generala Mandona, komandanta francuskih kopnenih snaga, koji je pozvao lokalne vlasti da podstaknu mlade ljude da se prijave u vojsku, upozorivši da Francuska mora biti spremna na žrtvu ukoliko želi odvratiti potencijalne prijetnje. Njegove izjave izazvale su žestoke reakcije širom političkog spektra, ali ga je Macron kasnije odbranio uz tvrdnju da su njegove riječi pogrešno interpretirane i da Francuska ne planira slati vojnike na ukrajinsko ratište.
Ovaj potez predstavlja nastavak Macronovih nastojanja da ojača vojnu spremnost mladih. Tokom svog prvog mandata uveo je univerzalni jednomjesečni program obuke, koji je kasnije ukinut zbog visokih troškova i slabih rezultata.
Dok Francuska uvodi dobrovoljni model, mnoge evropske zemlje raspravljaju o povratku obaveznog vojnog roka. Njemačka je nakon burne debate odustala od obaveznog služenja, ali ostavila mogućnost povratka ako ne bude dovoljno dobrovoljaca. Skandinavske zemlje, Estonija, kao i Finska — poznata po jednoj od najvećih rezervnih snaga u svijetu — i dalje zadržavaju obavezni model. Litva i Letonija vratile su ga posljednjih godina zbog pogoršane sigurnosne situacije.
Francuski model ostaje dobrovoljan, ali jasno pokazuje da se evropski sigurnosni pejzaž ubrzano mijenja, a potreba za većom vojnom spremnošću postaje neizbježna tema u sve više država.
