FAZ: Nema džabe ni kod (stare) EU

Članak u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) koji razmatra ideju da se budućim proširenjima EU dozvoli prijem novih članica bez prava veta izazvao je burne reakcije na Balkanu. Brojni medijski izvještaji – od Sjeverne Makedonije i Albanije do Bosne i Hercegovine i Srbije – bavili su se tim pitanjem, a mnogi političari su se oglasili.

Kada je na konferenciji za novinare upitan za mišljenje o članku FAZ-a, bosanski ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, osvrćući se na zaustavljenu politiku proširenja EU (nijedna zemlja nije primljena od Hrvatske 2013. godine), rekao je da je ideja "fenomenalna stvar. Ovo mnogo znači svima nama, privlači investicije, povećava plate i uslove života, zadržava mlade ljude u Bosni i Hercegovini", rekao je ministar.

Ideja o prijemu novih članica bez prava veta ima za cilj da se riješe rezerve nekih država članica. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, na primjer, godinama je upozoravao da bi prijem novih članica s pravom veta prijetio trajnom blokadom i zastojem u donošenju odluka unutar EU. Anton Hofreiter, predsjedavajući Odbora za poslove EU Bundestaga, izjavio je u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung da bi EU trebala ponuditi državama članicama članstvo bez prava veta samo dok ne reformira svoje unutrašnje strukture.

Umorne proevropske snage

Bosanski ministar vanjskih poslova pohvalio je osnovnu ideju: "Ovo je nešto što je ovoj zemlji potrebno, i ako se na to usredotočimo, sve će postati lakše i bolje. Apsolutno sam za to." Činjenica da je i albanski premijer Edi Rama govorio u prilog toj ideji pokazuje "da ovi politički lideri imaju razuma", rekao je Konaković. Pritom je mislio na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je također izrazio podršku u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

Za Srbiju nije važan veto, već pristup jedinstvenom evropskom tržištu, izjavio je Vučić. "Proširenje EU bez prava veta u prvoj fazi je odlična ideja", rekao je bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak. "Ideja o članstvu bez prava veta pokazuje kreativnost i odlučnost da se postigne proširenje, što je vrlo važno, jer su mnoge proevropske snage u regiji počele osjećati umor - zbog javne percepcije da se to nikada neće dogoditi."

Makedonski premijer Hristijan Mickoski izrazio je oprezan stav za Frankfurter Allgemeine Zeitung: "Zvanično, makedonska vlada nikada nije dobila prijedlog koji bi se svodio na članstvo bez prava veta." Stoga nije želio davati nikakve ocjene koje bi se mogle smatrati preuranjenim. Međutim, dodao je, "sigurno je da je makedonska država predugo na pragu EU - ispunivši mnoge kriterije, ali s gorkim osjećajem nepravedno osporavanog puta ka članstvu u EU."

Debata ide u pravom smjeru

Skoplje je dobilo status kandidata 2005. godine, ali je zemlja od tada blokirana argumentima obojenim historijskim predrasudama, prvo od strane Grčke, a od 2022. godine od strane Bugarske. Njegova zemlja, tvrdi Mickoski, zaslužuje "podsticaj za punopravno članstvo".

David Preisendanz, član Bundestaga i izvjestitelj parlamentarne grupe CDU/CSU za proširenje EU, rekao je za FAZ, misleći na nefunkcionalnost trenutnog pristupa, da debata o alternativama punopravnom članstvu "ide u pravom smjeru". Zalagao se za fazna rješenja. "Moramo se odmaknuti od isključivo crno-bijelog razmišljanja i logike 'unutra ili van'."

Ovaj pristup "ili-ili" efektivno je držao Zapadni Balkan na pragu EU više od 20 godina. S obzirom na utjecaj Rusije i Kine u regiji, ovo je sada i geopolitički rizično. Stoga je potreban fazni plan: "Oni koji ispune ključne reforme trebaju se integrirati korak po korak - počevši od pristupa jedinstvenom tržištu."

Preisendanz je također naglasio da odobrenje srbijanskog predsjednika Vučića za ulazak njegove zemlje u EU bez veta trenutno nije relevantno: "Iz moje perspektive, ovo pitanje trenutno nije relevantno za Srbiju. Ulazak u EU - u bilo kojem obliku - stoji ili pada dosljednim ispunjavanjem bitnih kriterija za pristup."

Srbija se mora popraviti

Čak i članstvo bez prava veta nužno zahtijeva "da su provedeni ključni reformski koraci, posebno u oblastima vladavine prava i nezavisnog pravosuđa". Upravo u tim oblastima Srbija doživljava neuspjehe. Nedavno usvojena reforma pravosuđa slabi nezavisnost pravosuđa u Srbiji, kaže Preisendanz. "Predsjednik Vučić time distancira svoju zemlju od EU."

Sve dok se ovaj kurs ne ispravi, Srbija nema osnovu za bilo kakvu ozbiljnu perspektivu pristupanja, sa ili bez veta. Proevropski srpski opozicioni političar Pavle Grbović izrazio je sličan stav na X platformi: "Srbija se može pridružiti EU čak i bez prava veta, ali ne može se pridružiti EU sa vladom koja je ogrezla u kriminalu i korupciji, guši medije i uništava pravosuđe."

Živahne reakcije koje je izazvao izvještaj o pristupanju EU bez veta na Balkanu mogu se protumačiti i kao pokazatelj razočarenja tradicionalnom retorikom o proširenju koju njeguje EU, a u Berlinu i Ministarstvo vanjskih poslova i Ured kancelara. U velikim dijelovima regije ovo se sada doživljava kao ništa više od prazne retorike. U svakom slučaju, ovaj pristup više ne inspiriše nikakvu volju za reformom. Međutim, također je upečatljivo da neki akteri izgleda vjeruju da je pristup jedinstvenom tržištu besplatan.