Hercegovina, Dalmacija, obala Crne Gore, cijela Albanija iskusit će nagle promjene vremena praćene obilnim kišama i snažnim vjetrovima...
Do kraja ovog vijeka, evropski kontinent bit će sve izloženiji razornim poplavama, praćenim snažnim vjetrovima i ekstremnim temperaturama, zaključak je studije grupe naučnika.
Ona je objavljena 30. juna, ali je u žižu javnosti došla tek nakon katastrofalnog nevremena koje je u Njemačkoj i Belgiji odnijelo više od 200 života.
Grupa naučnika okupljenih u Američku geofizičku uniju (AGU), instituciju koja prati i proučava promjene izazvane globalnim zatopljavanjem, objavila je svoje istraživanje vremenskih prilika u Evropi.
Oni su pratili promjene vremena na Starom kontinentu i došli do zaključka da se od 2000. godine naovamo već za sedam puta povećala opasnost od nepogoda i prirodnih katastrofa.
Najavljuju da će se do 2100. godine udvostručiti u kontinentalnom dijelu Evrope.
Na mapama koje su objavili najavljuje se i da će Mediteranski pojas, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, biti sve izloženiji nepogodama. Prema tim kartama, posebno je ugroženo područje Hercegovine, ali i Dalmacije u Hrvatskoj, obala Crne Gore, cijela Albanija...
U odnosu na početak ovog milenijuma, do kraja ovog stoljeća nepogode u našem dijelu Evrope bit će 11 puta češće!
Prateći promjene vremena, oni su razvili i novu metodologiju istraživanja.
Najavljuje se da će ljetnji period biti ekstreman. Temperature će obarati ranije rekorde, pa će naglo padati.
To će dovoditi do iznenadnih i jakih kiša, često praćenih gradom, ali i olujnog vjetra.
Naučnici upozoravaju da će dolaziti do "iskaljivanja bijesa neba" na ograničenim područjima.
"Uslijed klimatskih promjena, očekuju se porasti ekstremnih padavina zbog veće atmosferske vlage.
Međutim, ukupna količina padavina u nekom slučaju takođe ovisi o brzini kondenzacije, efikasnosti padavina i trajanju.
Ovdje novi pristup koji slijedi „metodologiju zasnovanu na sastojcima“ iz prognoze oštrih vremenskih prilika identificira važne aspekte reakcije jakih padavina na klimatske promjene, relevantne iz perspektive utjecaja i do sada uglavnom zanemarivane.
Korištenjem klimatskih simulacija od 2,2 km pokazujemo da se u budućnosti javlja porast ekstremnih padavina u Evropi, ne samo zbog veće vlage i brzina uzlaznog toka, već i zbog sporijeg kretanja oluje, povećavajući lokalno trajanje", stoji u analizi.
Naučnici posebno ističu "da bi buduće smanjenje brzine oluje, moguće putem pojačanja Arktika, moglo povećati nakupine događaja i rizik od poplave iznad očekivanja".
"Očekuje se da će intenzivne kišne oluje biti češće zbog globalnog zatopljenja, jer topliji zrak može zadržati više vlage. Ovdje, koristeći vrlo detaljne klimatske simulacije (s mrežom od 2,2 km), pokazujemo da bi se oluje koje proizvode jaku kišu širom Evrope mogle sporije kretati s klimatskim promjenama, povećavajući trajanje lokalnog izlaganja tim ekstremima.
Naši rezultati sugeriraju da bi takve sporo oluje mogle biti 14 puta češće na kopnu do kraja stoljeća.
Trenutno su gotovo stacionarne intenzivne kišne oluje neuobičajene u Europi i rijetko se događaju na dijelovima Sredozemnog mora, ali očekuje se da će se u budućnosti javljati na cijelom kontinentu, uključujući i sjever. Čini se da je glavni razlog smanjena temperaturna razlika između polova i tropskog pojasa, što slabi vjetrove gornjeg nivoa u jesen, kada se ove kratkotrajne ekstremne kiše najviše javljaju.
Ovo sporije kretanje oluje djeluje na povećanje količina kiše nakupljenih lokalno, povećavajući rizik od naglih poplava širom Evrope iznad onoga što se prethodno očekivalo", navodi se u studiji.
Ističe se i da se očekuje da august mjesec bude najnepredvidiviji, te da će jesenji mjeseci biti još topliji, s manje kiša, dok će ljeto i zima biti periodi ekstremnih vremenskih oscilacija.
