Domovinski pokret, jedna od vladajućih stranaka u Hrvatskoj, objavila je tekst "Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini", koji su formalno predali na razmatranje u Saboru ove zemlje.
Rezolucija se bazira na deklaraciji koju su početkom juna objavili na svojoj stranici, a koja je izazvala brojne reakcije u BiH i Hrvatskoj, posebno zbog otvorenog poziva na formiranje nove federalne jedinice unutar naše zemlje, odnosno takozvanog "trećeg entiteta".
U rezoluciji, koju neće moći usvojiti bez podrške svojih partnera u vlasti HDZ-a, ponavljaju značajan broj zahtjeva iz deklaracije, a u prvoj tački se odnose na svoju procjenu mogućnosti Hrvata u BiH da koriste svoja ustavna prava.
"Sabor Republike Hrvatske ocjenjuje da, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje u potpunosti svoju konstitutivnost niti se može smatrati u potpunosti ravnopravnim s druga dva konstitutivna naroda, što hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini ostavlja neriješenim te ga čini predmetom legitimnog pojačanog interesa Republike Hrvatske", navodi se.
Dalje ističu da bi Hrvatska trebala pružati programsku, finansijsku i političku podršku obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama te institucijama Katoličke crkve u BiH radi "postizanja višeg stepena autonomije Hrvata u Bosni i Hercegovini".
U trećoj tački Domovinski pokret traži pritisak iz Hrvatske kako bi se ispunili dugogodišnji politički ciljevi stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, uključujući i "treći entitet".
"Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske nastavak pružanja podrške ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkog sistema koja bi dovela do poštenih izbora, na kojima bi svaki konstitutivni narod birao vlastite legitimne predstavnike, pritom uzimajući u obzir uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda s ciljem političke ravnopravnosti Hrvata", piše u ovom dokumentu.
Dalje se navodi da Hrvatska treba nastaviti podržavati evropski put BiH i nastavi dijeliti iskustva i znanja s ciljem efikasne provedbe reformi. Naglašava se da te reforme moraju "održavati tronacionalni (i multikonfesionalni) karakter Bosne i Hercegovine, uključujući političku, jezičku, kulturnu i teritorijalnu autonomiju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te trajno onemogućiti političku dominaciju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini".
