Za autoritarne političke režime u pravnoj i politikološkoj nauci se kaže da se nalaze na suprotnom polu od demokratije. Od njih je razlikuje ono po čemu se i zovu, a to je autoritarnost koju karakteriše privid politički pluralnog društva, dok u stvarnosti imamo koncentraciju vlasti u rukama manjeg broja pojedinaca, a nerijetko i samo jedne osobe tako da je cijelo društvo stavljeno pod kontrolu i upravljanje te nekolicine ili pojedinca.
Upravo takav režim postoji evo već dvije decenije u Rs, u kojoj Milorad Dodik ima svu moć i vlast u svojim rukama. Njegova moć i vlast su toliki da kontroliše i upravlja svim najvažnijim društvenim procesima, kako na nivou entiteta, tako i na nivou jedinica lokalne samouprave, upozorava u analizi za „Slobodnu Bosnu“ dr. Milan Blagojević, pravni stručnjak.
-Svojom apsolutnom političkom i ekonomskom moći on naprosto kao u šaci drži i manipuliše kritičnom masom stanovništva, kojom upravlja kao svojim podanicima, pri čemu se ta masa naroda u takvu poziciju samo dovela odsustvom karaktera, spremnog da zarad dobijanja ili očuvanja radnih mjesta i drugih ličnih koristi u javnoj upravi i javnim preduzećima i ustanovama, kojima apsolutistički upravljaju Dodik i njegovi poslušnici, do servilnosti prihvata i realizuje sve što on i njegov režim traži od te mase.
Posljednji primjer koji to potvrđuje bili su nedavno završeni prijevremeni izbori za predsjednika Rs, na kojima je pobijedila osoba samo zato što je na tom mjestu hoće Dodik, što je to njegova volja, i naravno što ima na svojoj strani kritičnu masu stanovništva koja je, lošeg karaktera, dozvolila da bude kupljena ogromnim brojem radnih mjesta u javnom sektoru, kojim suvereno vlada već 20 godina autoritarni režim Milorada Dodika.
To je jednostavnim jezikom kazana suština tog režima.
U njemu svo to vrijeme vegetira opozicija, slabašna u svakom pogledu, i uz to još unutar sebe posvađana ličnim ambicijama pojedinaca, zbog čega se za nju može reći da je prividna, a ne stvarna opozicija režimu.
Slabašna opozicija u Rs
Pored nje takve, i ništa bolje kritične mase stanovništva, ovaj režim može računati na svoju vlast i u narednom periodu.
Koliko je ta opozicija slaba, dezorjentisana i neprincipijelna dokazuje i najsvježiji primjer od 17.2. ove godine.
Naime, Branko Blanuša je nakon održanih ponovljenih izbora za predsjednika Rs u više izbornih jedinica, na kojima je pobijedio Dodikov kandidat Siniša Karan, a na kojima je Blanuša bio protivkandidat, izjavio da neće čestitati Karanu, zbog toga što je do takvog ishoda došlo kupovinom glasova. Blanuša je o tome u jednom intervjuu izjavio, kako je 9.2.2026. godine prenio portal "Slobodna Bosna":
