Povratak na sivu listu Moneyvala ekonomisti vide kao poraz Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim ekonomskim upozorenjima sa dvije strane. Dok je sve izvjesniji povratak na sivu listu Moneyvala zbog neispunjenih obaveza u borbi protiv pranja novca, Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava na usporavanje ekonomskog rasta, rast zaduženosti i fiskalne rizike. Stručnjaci poručuju da bi posljedice mogli osjetiti i građani i privreda.
Povratak na sivu listu kao poraz države
Povratak na sivu listu Moneyvala ekonomisti vide kao poraz Bosne i Hercegovine. Vlasti su imale jasne zadatke i preporuke koje su trebale ispuniti, a pokušaji da se to učini uslijedili su tek u posljednji čas. Sve je izglednije da to nije bilo dovoljno, a posljedice bi mogli snositi građani, privreda i ukupna ekonomija države.
"Evropa ima svoje standarde i mi, ako želimo živjeti u civiliziranom svijetu koji je Evropa propisala, moramo usvojiti te standarde", kaže ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.
Vlast reagovala prekasno
Slična situacija dogodila se i prilikom prvog stavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu. Tada je BiH usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma te je nakon provjera skinuta s liste.
Međutim, kako nova obećanja nisu ispunjena, bivši guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić smatra da bi proces ponovne provjere mogao trajati godinama.
"Naša vlast je pristupila tako da u posljednji čas pokuša ispraviti nešto. Moneyval ne funkcioniše tako. On analizom utvrđuje šta je učinjeno, a šta nije učinjeno, daje određene preporuke i ostavlja dovoljno vremena. Najvjerovatnije ćemo dobiti novi akcioni plan sa svim onim što treba otkloniti, a oni će potom ponovo čekati određeni period. Ja procjenjujem godinu do dvije godine da bi se provjerilo da li je sve ovo zaista urađeno", smatra Softić.
Neispunjeni uslovi
Jedan od ključnih uslova koji je ostao neispunjen jeste usvajanje državnog zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom, ali i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalni ministar pravde ranije je tvrdio da je problem u softverskom rješenju Svjetske banke, ali odgovor na zastupničku urgenciju o razlozima neusvajanja nikada nije dostavljen.
"Ako je porodica Dodik u entitetu Republika Srpska bila spremna da predstavi registar stvarnih vlasnika u tom entitetu, nije mi jasno zašto mi to ne možemo uraditi u Federaciji BiH. Upravo zbog toga sam poslao urgenciju i još nisam dobio odgovor na vlastitu inicijativu", kaže zastupnik NiP-a u Parlamentu FBiH Admir Čavalić.
Posljedice za privredu, investitore i dijasporu
Povratak na sivu listu u praksi znači strožije kontrole finansijskih tokova, sporiji i skuplji platni promet te dodatne administrativne procedure.
To bi moglo direktno pogoditi izvoznike, povećati troškove vanjskog zaduživanja kroz više kamatne stope, ali i dovesti do pojačanih kontrola novčanih doznaka iz dijaspore, koje godišnje iznose između 4,5 i pet milijardi konvertibilnih maraka.
"Nećemo imati pristup fondovima na način na koji bismo ga imali da nismo na toj listi i to predstavlja veliki problem za nove investitore. To dodatno otežava posao ljudima poput mene, jer se trudimo dovesti investitore u Bosnu i Hercegovinu. Naš geografski položaj je fenomenalan, imamo nisku poresku stopu, kvalifikovanu radnu snagu i infrastrukturu. Sve to ide u našu korist, a onda dođe nešto tako nepotrebno kao što je pozicioniranje na sivu listu", ističe Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH.
MMF upozorava na rastuće rizike
Na ovakav razvoj događaja upozorio je i MMF, uz zabrinjavajuće procjene ekonomskih kretanja u zemlji. Ekonomski rast usporava i pao je na oko dva posto, inflacija ponovo raste, dok se entiteti nastavljaju zaduživati na međunarodnim tržištima kapitala. Iako Bosna i Hercegovina još nije prezadužena, ekonomisti upozoravaju da sadašnji trendovi nose ozbiljne rizike za budućnost.
"Bez obzira ko bude vlast, Federacija BiH će se morati zadužiti za više od dvije milijarde KM i 2027. godine, a zatim i 2028. godine, prema projekcijama Federalnog ministarstva finansija. Dakle, ta zamka zaduživanja ne može se izbjeći. Problem je što imamo pad javnih prihoda, odnosno stagnaciju na tržištu rada", upozorava Čavalić.
Fiskalna stabilnost pod pritiskom
MMF upozorava da trenutni planovi domaćih vlasti ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina, koja je na korak do ulaska u SEPA sistem, suočava se s novim ograničenjima zbog izvjesnog povratka na sivu listu Moneyvala.
Stručnjaci upozoravaju da se zemlja ponovo nalazi pred ozbiljnim ekonomskim izazovima, a kao jedan od ključnih razloga navodi se izostanak političke volje za provođenje reformi koje međunarodne institucije godinama traže.
