Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 14. novembra dekret kojim se stranim državljanima dozvoljava služenje u Oružanim snagama Rusije, pod ugovorom ili kao regruti. Ranije su stranci mogli služiti u oružanim snagama samo pod ugovorom, jer je služenje vojnog roka sačuvano isključivo za ruske državljane.
Uredbu su vlasti u Moskvi postavile kao priliku koja bi izazvala interesovanje prvenstveno među stanovnicima zemalja centralne Azije. Zamjenik predsjednika komiteta za odbranu ruske Državne dume Andrej Krasov izrazio je svoje čvrsto uvjerenje da će „značajan broj [ljudi iz centralne Azije] željeti da dođe u Rusiju da služe vojsku— s perspektivom sticanja ruskog državljanstva i napredovanje u karijeri“
Postoje indicije da stanovnici centralne Azije sudjeluje u ratu u malom broju, ali Putinov dekret je pokrenuo rasprave o mogućem stepenu regrutacije migranata u ruske oružane snage. Sve u svemu, postavlja se pitanje da li je odluka da se stranim državljanima omogući služenje vojnog roka odgovor na stvarnu želju ovih ljudi da se bore u ratu protiv Ukrajine, ili bolje rečeno, znak je očajničkih pokušaja Kremlja da pronađe nove vojnike.
Pojedini državljani Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana, kao i starosjedioci ovih zemalja s ruskim pasošima, sudjeluju u ratu od samog početka. Prvi dokaz o tome pojavio se krajem februara 2022. godine kada je Telegramom počeo da kruži snimak Uzbekistanca koji vozi vojni kamion u Ukrajini. Iako se u videu pojavljuje sam, rekao je da su mnogi Uzbeci i Tadžici došli da učestvuju u ratu. “Imamo ugovor”, objasnio je.
Sljedeći dokaz pojavio se u martu kada su tri Kirgistanca, navodno ruski državljani, sahranjena u Kirgistanu nakon što su poginuli u Ukrajini. Od tada je potvrđena smrt još dvojice državljana Kirgistana.
Slične vijesti pojavile su se i u Tadžikistanu kada su četiri stanovnika dovedena kući i sahranjena krajem marta 2022. I oni su navodno dobili rusko državljanstvo. Do maja, ukupan broj smrtnih slučajeva u Tadžikistanu dostigao je 10 lica.
U septembru su se na internetu pojavili prvi dokazi da se građani Uzbekistana bore u ratu, kada je ukrajinski novinar objavio snimak dvojice mladih Uzbekistanaca u vojnom zarobljeništvu. Jedan od njih je tvrdio da se pridružio privatnoj vojnoj kompaniji Redut. Drugi je objasnio da se radi o ilegalnom radnom migrantu u Moskvi, koji je poslan da se bori u Ukrajini .
Glavna motivacija građana iz centralnoazijskih država da se bore u Ukrajini su obećanja o ubrzanom putu do ruskog državljanstva i pozamašne materijalne naknade. Ruske vlasti su nastojale da regrutiraju stanovnike ovih zemalja metodom šargarepe i štapa. Za one koji imaju ruski pasoš, vlasti su pribjegle prijevari i prinudi, prijeteći da će ovim potencijalnim regrutima oduzeti državljanstvo ako odbiju da se pridruže oružanim snagama. Nekoliko branitelja ljudskih prava koji rade s radnim migrantima prijavilo je stotine slučajeva u kojima su stanovnici centralne Azije s ruskim pasošima dobijali pozive da stignu u vojne centre ili rizikuju da im se oduzme državljanstvo.
