Od 2018. godine, kada je sve veći broj migranata počeo pristizati u Bosnu i Hercegovinu, Evropska unija je izdvojila više od 140 miliona eura za rješavanje potreba izbjeglica i migranata i jačanje kapaciteta za upravljanje migracijama u Bosni i Hercegovini.
To su zvanični podaci koje je Politicki.ba dobio od institucija Evropske unije.
Migrantska kriza, koja je "drmala" evropski kontinent "u talasima" zadnjih 10 godina, kao da je stavljena "pod kontrolu".
Brojne inicijative i aktivnosti doprinijele su "normalizaciji" migrantske krize.
Izazova ima i bit će ih, ali je ustanovljeno i uspostavlja se niz mehanizama za suočavanje s njima.
Neki od njih izazivaju kontraverze i u EU i u BiH i državama regiona. No, scena kakvima smo svjedočili 2014. ili 2015. na primjer, više nema.
U "hendlanju" migrantskom krizom institucije EU oslonile su se i na nevladine međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije za migracije (IOM), kao i institucije država koje se nalaze na migrantskoj ruti.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, u prvom redu je to Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Uz Ministarstvo sigurnosti, tu su i specijalizirane državne agencije BiH, Ured za poslove sa strancima u prvom redu.
EU, kao i države članice, izdašno su pomogle u u opremanju i izgradnji potrebnih objekata kako bi se migrantska kriza što uspješnije rješavala.
"Podrška EU doprinijela je osiguravanju osnovnog smještaja (uključujući osoblje i tekuće troškove) izbjeglica i migranata, unapređenju upravljanja azilom i granicom kroz izgradnju kapaciteta, zapošljavanje dodatnog osoblja u institucijama BiH i obezbjeđivanje opreme za agencije koje se bave legalnom i ilegalnom migracijom", kaže za Politicki.ba Ferdinand Koening, glasnogovornik Delegacije EU u BiH.
Stvaranje sistema migracija i azila koji su pravedniji, efikasniji i održiviji bio je ključni prioritet politike u posljednjih nekoliko godina za EU. U tom cilju, pomoć EU podržala je zemlje članice Unije, ali i države u širem okruženju da razviju i implementiraju efikasnije upravljanje migracijama i procedure za azil, uključujući pružanje operativnih odgovora na terenu, posebno fokusirajući se na zemlje koje su najviše pogođene migracijom.
"Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoje upravljanje migracijama i politiku azila sa politikama Evropske unije i da za to dobije podršku EU.
Na ministarskom sastanku EU-zapadni Balkan za pravosuđe i unutrašnje poslove 3. novembra 2022. u Tirani, partneri EU sa zapadnog Balkana posvetili su se jedinstvenom, sveobuhvatnom pristupu koji je, zajedno s odlučnim djelovanjem EU u koordinaciji sa državama članicama, već počeo davati rezultate. Sada sve to treba dodatno ojačati.
U skladu s Akcionim planom EU za zapadni Balkan, prioritet treba dati jačanju upravljanja granicom, osiguravanju brzih procedura azila, poduzimanju mjera protiv krijumčarenja i trgovine migrantima, podsticanju saradnje o readmisiji i povratku i postizanju usklađivanja vizne politike u svjetlu jedinstveni status partnera sa zapadnog Balkana sa perspektivom pristupanja EU i njihovim stalnim naporima da se usklade sa oravno stečevinom Unije (acquis)", kaže dalje Koening.
To, između ostalog, znači i prisustvo specijaliziranih agencija EU u BiH.
Jedna od njih, ključna, je Granična služba EU - Frontex.
