Razgovarao: Sead Numanović
Tokom prošle sedmice u Sarajevu je bila visoka delegacija iz Ureda kancelara Austrije.
Predstavnici Kultusamta, odjela koji predstavlja poveznicu, odnosno dodirnu tačku između austrijske države i religijskih zajednica i ima funkciju vrhovnog organa uprave za religijska pitanja, nadležnog da provodi državne zakone i propise koji se tiču crkava i religijskih društava ili religijskih vjerskih zajednica, kako bi sa bh. zvaničnicima iz svih sfera društva razgovarali o stanju vjerskih prava i sloboda.
Oni su se zanimali i za načine kako bi Austrija, sa svojim iskustvima, dalje i više mogla pomoći Bosni i Hercegovini i u ovom segmentu,
Kultusamt je u službi je informiranja i savjetovanja vladinih službi i državljana Austrije u vezi sa religijskim pitanjima.
Religijski interesi građanki i građana Austrije predstavljaju prirodnu osnovu za djelatnost Kultusamta – osnovna prava slobode vjere i savjesti u pogledu individualnog, kao i religijska sloboda religijskih zajednica, osnovni su elementi jedne slobodne ustavne države. Agende koje se tiču kultusa već su 1849. godine bile uređene kroz "Ministarstvo za kultus i nastavu", nedugo poslije stupanja na snagu patenta temeljnog prava, uz zaštitu priznatih crkava i religijskih društava. Ovo je obuhvatalo ne samo priznavanje religijskih društava, nego i garanciju prava i dužnosti. Činjenica je, da je tek Ustav iz decembra 1867. godine Temeljnim državnim zakonom o općim pravima građana stvorio osnovu za današnji odnos redovne razmjene i kooperacije između države i crkava i religijskih društava. Dobra saradnja između države i crkava i religijskih društava, kao i crkava i religijskih društava međusobno, predstavlja važan stup mirnog suživota u Austriji.
Sloboda vjere i savjesti svakog pojedinca i pravo na javno prakticiranje vjere od strane crkava i religijskih društava je zagarantirano od 1867. godine Temeljnim državnim zakonom o općim pravima građana. Mirovnim ugovorom iz St. Germaina se od 1920. omogućava slobodno prakticiranje vjere za sve. Važnu dopunu čini, od 1958. godine (od 1964. u rangu ustava), Evropska konvencija o ljudskim pravima.
Politicki.ba razgovarao je sa voditeljem austrijskog Kultusamta Florianom Welzigom.
Šta vas dovodi u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu? Kakvom vidite situaciju u BiH?
- U Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu nas dovodi puno toga povezujućeg, u prošlosti i u sadašnjosti. Kao što znate, danas puno ljudi koji svoje korijene imaju u Bosni i Hercegovini žive u cijeloj Austriji, i ne manje važno, u Beču. Ja sam lično već više puta dolazio. Članovi naše delegacije su i predsjednik Bošnjačke islamske vjerske zajednice u Austriji i jedan katolički svećenik koji je već ostvario veliki broj dijaloških projekata. Obojica su 2012. bili sa mladima u Sarajevu u okviru jednog projekta susretanja kršćana i muslimana. Osim toga, u stalnom smo kontaku i obavljamo razmjenu sa pravoslavnim i jevrejskim religijskim zajednicama u Austriji. Sve priznate religijske zajednice u Bosni i Hercegovini su prisutne i u Austriji i tu blisko sarađuju u duhu kooperacije.
