Aktuelna bh. kriza našla se u fokusu Washingtonskih razgovora američkog državnog sekretara Antonya Blinkena i ministrice vanjskih poslova Njemačke Annalene Baerbock. Oni su u petak (15.9.) razgovarali o regionalnoj sigurnosti u Evropi, posebno o Bosni i Hercegovini (BiH) te istakli kako je potrebno „jačanje EUFOR-a i održavanje pritiska na one koji BiH izlažu riziku“. „Veoma cijenimo vođstvo Njemačke kada je u pitanju ograničavanje nekih finansijskih tokova predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku“, rekao je Blinken. Razgovaralo se i o načinima na koje Evropska unija (EU) može održati pritisak na sve aktere koji BiH izlažu velikom riziku, posebno Dodika, „koristeći sve potrebne alate i jačajući sposobnost misije stabilnosti“.
Odgovornost za najtežu političku krizu u BiH od potpisivanja Dyatonskog sporazuma mnogi analitičari i zvaničnici međunarodne zajednice pripisuju upravo predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Podug je spisak spornih odluka koje su donijeli Dodik i entitetske institucije koje on kontroliše preko svoje stranke (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata). Pokrenuli su procese jednostranog preuzimanja nadležnosti od države BiH, zaprijetili povlačenjem srpskih kadrova iz jedinstvenih Oružanih snaga (OS) BiH i drugih državnih institucija, onemogućili provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a, blokirali međuentitetske linije i zaprijetili hapšenjem i deportacijom visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Šta (ne)može EUFOR?
Govoreći o mogućim scenarijima rješenja krize u BiH, vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović ne isključuje mogućnost djelovanja EUFOR-a, ali upozorava i na probleme. Kaže da su dugotrajne prijetnje secesijom RS-a sada u fazi „konkretizacije" na terenu – Dodikove pristalice nedavno su blokirale međuentitetske linije. Sve je proteklo bez adekvatne reakcije EUFOR-a, koji je, kako tvrdi Ahatović, prema mandatu dužan da „ukloni“ ili „onemogući“ blokade između dva bh. entiteta. On podsjeća da se upravo na EUFOR i NATO, gledalo kao na subjekte koji bi mogli doprinijeti rješenju krize, ali da je njihovo pasivno držanje „uznemirilo mnoge" u BiH.
U javnosti se, napominje sagovornik DW-a, sve više strahuje od mogućih sukoba, jer oni koji bi trebali štititi Daytonski mirovni sporazum i nagledati njegovo provođenje „ne rade svoj posao". Pozivi bošnjačkih povratnika EUFOR-u i NATO-u da ih zaštite od sve češćih fizičkih napada srpskih ekstremista u RS-u, ostali su bez odgovora, pa je najavljeno „samorganiziranje" uprkos potencijalnim sigurnosnim rizicima. DW je o tome nedavno pisao u tekstu „Napadi na povratnike u RS-u ugrožavaju sigurnost".
Šta bi donio raspad BiH?
EUFOR nije primio nikakve zahtjeve od vlasti BiH i nije rasporedio dodatno osoblje, saopćeno je povodom protesta koje su organizovale vlast u entitetu Republika Srpska na međuentitetskoj liniji.EUFOR nije primio nikakve zahtjeve od vlasti BiH i nije rasporedio dodatno osoblje, saopćeno je povodom protesta koje su organizovale vlast u entitetu Republika Srpska na međuentitetskoj liniji.
Do posljednje krize i na OHR se gledalo kao na mogući faktor stabilizacije, ali sada iz Ureda visokog predstavnika stižu upozorenja o mogućem „raspadu države“. „OHR i strane sudije moraju ostati jer postoji opasnost od raspada BiH", kaže Christian Schmidt. Ahatović upozorava da bi raspad BiH vodio sukobima, jer „svaka država brani svoju teritorijalnu cjelovitost". „Država bi morala reagirati na blokade kasarni OS BiH – što je Dodik najavljivao, i na zatvaranje međuentitetske linije – što je demonstrirano nedavnim blokadama Dodikovih pristalica, a na šta je EUFOR morao odgovoriti prema svom mandatu", kaže Ahatović.
Milorad Dodik, međutim, tvrdi da se „BiH treba raspasti kako ne bi bilo sukoba“. Mediji u BiH prenose da je predsjednik RS-a „evidentno ohrabren“ jer se osjeća kao pobjednik u odnosu prema Christianu Schmidtu kojem je zabranio dolazak u Banjaluku, odnosno u RS. „Schmidt i međunarodna zajednica su doveli do raspada BiH, samo što to Bošnjaci ne vide“, rekao je Dodik. On je poručio i da EUFOR „treba stati na entitetsku liniju“. Ne priznaje optužnicu koja je protiv njega podignuta „na osnovu izmjena Krivičnog zakona koje je donio Schmidt“, ali će se ipak odazvati pozivu Suda BiH.
