Teško
je reći šta je gore: ono što je Aleksandar Vulin sinoć izgovorio u (Istočnom)
Sarajevu, ili muk koji je uslijedio nakon toga.
A
ovaj ministar odbrane Srbije, sinoć je u (Istočnom) Sarajevu, govoreći kao
izaslanik predsjednika Srbije Aleksnadra Vučić, ponovo izgovorio stvari zbog
kojih se, u najmanju ruku, iz Sarajeva morala ekspresno poslati protestna nota.
Kada
je Vulin nedavno imao slične verbalne ispade uperene protiv Albanaca i Albanije,
uslijedili su oštri odgovori Prištine i Tirane. Nakon toga, Vulin se više nije
usudio progovoriti na ovu temu.
Da
se razumijemo, Vulinov istup sinoć najtipičnija je političko-verbalna dijareja,
čemu je on prečesto sklon.
No,
on je govorio u ime predsjednika jedne suverene države.
U
svom govoru on je rekao da je taj čovjek, a zove se Aleksandar Vučić, „predsjednik
svih Srba“. Istina, time jeste unizio i ponizio Milorada Dodika. On ima
neskrivenu ambiciju biti „najveći Srbin među svima“, a i jeste neprikosnoveni
gospodar bosanskih Srba.
No,
mnogo više je unizio i ponizio Bosnu i Hercegovinu i njene institucije.
Vulin
je, opet naglašavamo, govoreći u ime Vučića poručio i da nema sreće za Srbe ako
im Srbi nisu profesori, doktori, policajci, zatvorski čuvari. Može sve biti,
samo mora biti Srbin.
Taj
fašizam se, priznajte, ne sreće tako često u javnom diskursu čak ni na ovim
balkanskim prostorima.
Uporno
nametanje funkcionera jedne države drugoj za lidera, zna se šta je!
