Ulazi li Zapad s obje noge u BiH?

Schmidtov izbor na čelo OHR-a može se tumačiti kao signal da je Zapadu pripala naša zemlja. Bit će “čarki” s Rusima, ali naš je put trasiran.

Piše: Sead Numanović

Očekivano, sve se dogodilo bez nas. Ili bolje rečeno, bez obzira na nas.

Suprotno željama i upozorenjima Moskve, članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (SB PIC) odlučile su da za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini izaberu njemačkog političara Christiana Schmidta.

Schmidtov izbor je završen i on dolazi 1. augusta 2021.

Moskva tu ne može ništa.

To što se prošle sedmice dogodilo moralo bi se nazvati svojim pravim imenom – preuzimanje OHR-a od strane Zapada.

Da se ne varamo, na čelu OHR-a je uvijek bio Evropljanin a zamjenik Amerikanac.

Rusa nema ni među zaposlenim.

OHR je uvijek bio i ostao instrument Zapada, ali sada je to crno na bijelo.

Ovaj korak označio je i odustajanje zapada od politike popuštanja Rusiji i ruskim interesima u našoj zemlji. Ali je i najavio zapadnu novu i zajedničku politiku prema BiH (a možda i regionu).

Ona sa sobom dakako nosi i neke rizike, ali ko god u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, region, ali i šire misli da o svim tim rizicima na Zapadu nisu razmišljali, onda sve što se dešavalo oko izbora Schmidta nije pratio dovoljno pažljivo.

Već mjesecima se Schmidtov izbor najavljivao za 2. juni.

A onda je tačno sedam dana ranije, visoki predstavnik Valentin Inzko podnio ostavku.

Javnosti u BiH i svijetu javljeno je kako je Christian Schmidt izabran za njegovog nasljednika.

Od State Departmenta do Ministarstva vanjskih poslova Njemačke poslana je slična poruka – izbor Schmidta gotova stvar.

Isti dan Milorad Dodik pozvan je u Beograd kod Aleksandra Vučića.

Tom prilikom Dodiku je ponovljeno da je za Vučića Schmidtov izbor gotov, sugerirano mu je da ne pravi velike probleme, a medijima kazano kako je, po pitanju žustre reakcije Banje Luke na preuzimanje OHR-a od strane Zapada, Beograd ipak “suzdržan.“

“Christian Schmidt je veoma ozbiljan čovjek, on je moj veoma dobar poznanik. Riječ je o jednom od najsnažnijih političara Njemačke. Mislim da on nije čovek koji mrzi Srbiju i srpski narod. Ali razumijem strepnje Milorada Dodika", reći će Vučić, dan prije susreta s čelništvom manjeg bh. Entiteta.

Ovu srijedu čitavo vodstvo bh. entiteta RS odlazi na ekskurziju u Beograd. Na vlastiti zahtjev, gotovo sigurno će još jednom čuti ono što je Dodiku rečeno prošlu srijedu. A Vučić će pobrati lovorike u Berlinu i Vašingtonu.

Hoće li se iza vrata tog sastanka vrtiti drugačija priča, a za javnost slati oprečne poruke, vidjet ćemo. Ne bi bilo prvi put.

U isto vrijeme Inzkovo pismo ostavke i informacija o izboru Schmidta, UN-u će otići, nakon Generalnog sekretara, u ruke diplomatskih misija Estonije i Francuske. Ove dvije EU i NATO članice, u dva ljetna mjeseca između izbora i stupanja na dužnost Visokog predstavnika, su i predsjednice Vijeća sigurnosti UN-a. A i za njih je izbor Schmidta gotova stvar.

Sve ovo govori o nivou detalja na koje se pazilo tokom planiranja.

Naravno, svi oni koji dobronamjerno upozoravaju na potencijalne rizike ovakve odluke Zapada imaju pravo.

Veliki broj političara, privrednika i medija, kako u BiH tako i regionu, u periodu odsustva zapada zadužio se kod Rusa ili im odgovara status quo.

Svi oni, vrlo lako i uz određenu cijenu za našu zemlju i region, mogu biti iskorišteni kao instrumenti ruske pobune prema Zapadu. A vjerovatno i hoće, onako kako smo to prije nekoliko godina svjedočili u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. A i što svakodnevno vidimo u Srbiji.

Rusija također već u novembru ove godine može u Vijeću sigurnosti UN-a blokirati produženje EUFOR-ove vojne misije u BiH.

Ali, drugačiji put za ostanak EUFOR-ove misije u BiH, i pored protivljenja Rusije, uz malo volje i nekoliko koraka je moguće naći. Preduslovi su volja i interes Zapada.

Povlačenje NATO-a iz Afganistana nekome može biti signal da volje i interesa za pronalazak načina za ostanak u BiH možda i neće biti. Međutim, jasna poruka da se od KFOR-ove misije na Kosovu ne odustaje, prije je znak nove podjele sfera interesa.

Moguće je i da novi OHR, ovaj sa Schmidtom na čelu, ne bude koristio bonske ovlasti. Prema svemu sudeći i KAKO SADA STVARI STOJE, - neće.Ali, uz zajedničku zapadnu politiku i viziju za BiH, one možda uopće neće ni trebati.

U toj podijeli interesa, čini se da su BiH i naš region dopali Zapadu.

Mjesta za paniku nema, ali trebamo biti oprezni.

Kao što stihovi jedne pjesme od Letu štuke kažu: “Kao na zapad, kao da idemo na zapad.“