U srijedu važan sastanak BiH i EU. Trese se gora...

Njihove nade pospješuju i najave da će Evropska komisija preporučiti Evropskom vijeću, vrhovnom organu EU u kojem sjede šefovi država ili vlada 27 članica Unije, da odobri početak pregovora sa Ukrajinom. Nakon toga počinje "screening" - češljanje 35 poglavlja o pristupanju. Kao i u svim drugim slučajevima, posebno se pažljivo prate aktivnosti i stanje u oblasti vladavine prava.

Slično je i sa Moldavijom.

Iako je politički nestabilna, slično BiH, ta država nema kontrolu nad dijelom teritorije uz granicu s Ukrajinom poznatom kao Transnistrija ili Pridnjestrovlje. Taj teritorij proglasio je otcjepljenje i na svom tlu ima 1.200 vojnika odanih Rusiji.

Moldavija je suočena sa sistemskim udarima Rusije i njenih snaga koje su jake u toj državi. No, vlasti te zemlje snažno se bore protiv destabilizacije. I uživaju značajnu pomoć Zapada. To uključuje i aktivirani sankcioni mehanizam Evropske unije koji je otvoren početkom ove godine i već ima kažnjenih pojedinaca.

U odnosu na BiH, to je iskorak. Sankcioni mehanizam EU za našu zemlju postoji već skoro 15 godina. Na listi se ne nalazi niko!

S druge strane, za razliku od Moldavije, Bosna i Hercegovina nema teritorij koji je proglasio nezavisnost. Još uvijek!

Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom, stoga, u srijedu će moći konstatitrati da nema značajnijeg iskoraka na evropskom putu naše zemlje.

Vlast jeste relativno brzo formirana. Novo Vijeće ministara uspjelo je "raskrčiti" zaostatke iz prošlog saziva usvojivši nekih 500 tačaka. I onda se stalo. Opet ponajviše zbog blokada Dodika i njegovog SNSD-a.

I zbog toga, ali i "minulog rada" Dodik se suočava sa oštrijim reakcijama iz Evropske unije.

Medijski navodi da se unutar 27 država vode konsultacije o aktiviranju različitih sankcionih mehanizama kako bloka, tako i pojedinačnih država, sve više dobijaju na težini.

Ipak, teško je vjerovati da će se unutar Unije postići konsenzus i Milorad Dodik konačno naći na "crnoj listi" EU. Iako to snažno zagovaraju Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, koje nisu u EU, ali i sve glasnije Njemačka, koja je jedna od ključnih država Unije. Ona predvodi grupaciju od nekih 20 država EU koje traže uvođenje sankcija Dodiku i njegovim sljedbenicima.

Protiv je Mađarska.

Ova država se naglašeno angažirala kako bi pokazala da je njen koncept - "dijalog, a ne kazne", djelotvorniji. Ona se sve više uključuje u "medijacije". Tako je Viktor Orban, tokom nedavne posjete Srbiji, apelirao na Aleksandra Vučića, šefa te države, da se iz zatvora puste oteti policajci sa Kosova. To se i desilo.

Potom je Piter Szijjarto, ministar vanjskih poslova Mađarske, posjetio Milorada Dodika. "Dogovoreno" je da se "deblokira" Berlinski proces i ratificiraju dva, od tri dokumenta. "Deblokira" zato što je politički lider bosanskih Srba već davno ranije saopćio da mu nije sporno da BiH prihvati priznavanje diploma i prijem deficitarnih radnika iz regiona, ali da neće dopustiti da građani zapadnog Balkana teritorijom šest država (uključujući i Kosovo) putuju samo s ličnim kartama.

A uvođenje sankcija EU može se desiti samo ako postoji konsenzus svih 27 država članica. Za sada, Mađarska drži veto jer je to njen vitalni nacionalni interes.

Sastanak, dakle, Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom bit će kratak. Trajat će 60 minuta, kako je u planirano i konstatitrat će se poznato - Dodik (teško da će ga se u zvaničnom dokumentu EU direktno prozvati) će biti označen kao najveći krivac zastoja i zatražit će se od BiH da ispuni 14 prioriteta kao uslov za otvaranje pregovora o članstvu. I loptica ostaviti u posjedu BiH...