Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, na pošlosedmičnojj konferenciji za medije, ocijenio da je u skorijem periodu došlo do povećanog pritiska Zapada na „Srbiju i srpski narod“ primarno zbog promjene ratne situacije u Ukrajini.
Kako naglašava Vučić, zapadne zemlje „osjećaju veliki pritisak zbog napredovanja ruskih snaga“ i nisu sigurne kako će se rat u Ukrajini završiti. U navedenom kontekstu, predsjednik Srbije tumači najavljeni ulazak Kosova u Vijeće Evrope, ali i pritisak na režim u Republici Srpskoj.
Sličnu ocjenu iznio je i lider RS-a Milorad Dodik, na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, posvećenoj – globalnoj političko-bezbjednosnoj situaciji i njenim implikacijama RS. Odluku OHR-a da proglasi tehničke izmjene Izbornog zakona, Dodik nije tumačio kao neko izolirano bh. pitanje, već kao dio šireg međunarodnog kretanja. Kazao je da se crta nova geopolitička mapa svijeta, te da je dio tog procesa nastojanje međunarodne zajednice da nametne svoju volju vlastima RS-a.
„Kao odgovoran čovjek osjećam da je Republika u jednoj zaista delikatnoj situaciji“, kazao je, te dodao da je dilema pred ovim entitetom: prihvatiti podaništvo, što bi značilo nestanak – ili da odabere put opstanka, uz podnošenje žrtve. Drugim riječima, prema Dodiku status quo je neodrživ, a tektonske promjene su neizbježne.
Dodik je kazao da je unipolarni svijet, u kojem su SAD bile jedina svjetska sila, prošlost, te da živimo u tranziciji prema novoj konstelaciji, u kojoj dio zemalja ne želi da se potčinjava američkoj volji. Washington se, dodao je on, opire navedenoj promjeni, te želi održati svoju dominaciju u što većoj mjeri, ako već ne može u cijelosti.
„Taj centar moći želi da ogradi ono što je njihovo i želi tu ogradu da čvrsto postavi, te će se obračunati sa svakim ko se suprotstavi ili za koga oni misle da bi mogao da se suprostavi“, kazao je. Dodik je istaknuo da je Washington doveo i samu Evropsku uniju u „podanički položaj“, ne ostavljajući joj mogućnost da bude samostalan globalni igrač.
Kako je pojasnio, EU se morala odreći jeftinih sirovina iz Rusije, te je iz geopolitičkih razloga pokazala spremnost da odobri pregovarački status za Ukrajinu, kao i za i Bosnu i Hercegovinu. „Sve je to dalo novi pečat procesima koji se dešavaju na prostoru Balkanu, a naravno i u okviru Bosne i Hercegovine“, kazao je Dodik.
„Geopolitika govori da smo mi u središtu zemalja, okruženi NATO-om i Evropskom unijom. Nema primjera da funkcionišu zemlje, koje su izopštene iz Evrope i koje su eventualno članice neke druge asocijacije, a da se nalaze u okviru evropskog kontinenta“, kazao je.
Nakon toga je napravio čudan obrat u argumentaciji. Istaknuo je da su Amerikanci zaustavili proces ubrznog približavanja BiH Evropskoj uniji. Ostalo je nejasno – zašto bi oni to učinili, ako je Evropska unija, kako je sam Dodik rekao, u „podaničkom položaju“ spram Washingtona?
Nadalje, Dodik je ponovio svoju mantru da „zemlja, koja je međunarodni protektorat, ne može napredovati ka Evropskoj uniji“. Ni to nije jasno, jer kako da Bosna i Hercegovina bude suveren politički faktor, kada to, prema riječima Dodika, ni sama Evropska unija nije.
Na stranu navedene nelogičnosti. Nakon što se složimo s Dodikom da se Evropska unija, nakon početka rata u Ukrajini, jeste postala sigurnosno i energetski znatno ovisnija o Sjedinjenim Državama, nego ranije, postavimo jedno jedno vrlo jednostavno pitanje – ako se jedna Evropska unija, koja ima 448 miliona stanovnika, morala povinovati volji Sjedinjenih Država (kako to kaže predsjednik RS), da li Dodik zaista vjeruje da se Republika Srpska sa svojih 850 hiljada stanovnika, može oduprijeti američkom pritisku?
„Naravno, mi znamo da oni nas ne slušaju, da smatraju da smo manje važni, da smo nebitni, da nam se podsmijavaju sada i da misle da mogu naći mehanizme koji će učiniti sve da nas dovedu u potrebno ponašanje po njima“, kazao je Dodik, na spomenutoj sjednici NSRS-a.
Dobro je poznato da je Dodik, u sličnoj situaciji, znao nadvladati međunarodnu zajednicu. Ne treba zaboraviti 2007. godinu, kada je tadašnji visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak nametnuo amandmane kojima su se trebale spriječiti blokade u radu državnih institucija, ali na kraju je Lajčak, nakon prijetnji Dodika, povukao svoje mjere.
Zašto i sada ne očekivati isti ishod?
Te 2007. godine Vladimir Putin je održao svoj čuveni govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, u kojem je kazao da Rusija više neće biti potčinjena Zapadu, a nakon toga je počelo ubrzano razvijanje ekonomske i ukupne političke saradnje između Evropske unije i Rusije. Vrhunac tog procesa bila je izgradnja Sjevernog toka 1, koji su tadašnji ruski predsjednik Dmitri Medvjedjev i Angela Merkel svečano otvorili, uz zagrljaje i osmijehe.
