Srbija mijenja status Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu - puzajuće ukidanje

"Međutim, procjena je da sigurnosni i politički problem koji je nastao sa Evropskom unijom i zapadom prevazilazi direktnu korist od aktivnosti Centra i saradnje s Rusijom u tom kontekstu", kaže Radić.

Špijunsko-propagandni centar za vođenje hibridnog rata

Jedan od rijetkih funkcionera vladajuće koalicije koji javno traži zatvaranje Centra je Dragan Šormaz (SNS), koji za Demostat navodi da do sada nije dobio odgovor izvršnih vlasti na njegove pozive da se to učini. Šormaz ocjenjuje da je SRHC zapravo ruski špijunsko-propagandni centar za vođenje hibridnog rata u Srbiji, a svoj stav opravdava i tvrdnjom da SRHC ne obavlja humanitarne djelatnosti i da se ne angažira u vanrednim situacijama u Srbiji.

"U Srbiji smo i ovog vikenda imali poplave, šta su radili, gdje su da pomognu? Čak i ako su pomagali poslije poplava 2014. godine, kada se ta pomoć uporedi s onom koju smo dobili od EU i SAD, to je mizerno", rekao je Šormaz, koji inače vjeruje da Srbija mora da uvede sankcije Rusiji i u potpunosti uskladi vanjsku politiku s politikom EU.

Šormaz smatra da humanitarni centar u Nišu treba da nastavi da radi, ali da ga razvija Srbija, uz pomoć zapadnih partnera koji su već pomagali.

"To je jedna odluka vlade, oni se pakuju i odlaze kući, gdje im je i mesto", zaključuje Šormaz.

Rad Centra netransparentan

SRHC je početkom godine dobio još jednu parcelu na korištenje od grada Niša, na kojoj će, prema najavama iz Centra, biti postavljeni najsavremeniji trenažeri koji će biti dopremljeni iz Rusije. Parcela se nalazi pored samog objekta, koji je inače smješten blizu aerodroma "Konstantin Veliki". Najavljeno širenje Centra poklapa se sa nedavnom izjavom ministra za civilnu zaštitu Rusije da će ta zemlja nastaviti da razvija objekat u Nišu. Iako smo predstavnike SRHC pitali šta to zapravo znači i na koji način će se Centar razvijati, kao i da li imaju informaciju da Vlada Srbije planira promjenu statusa, odgovore nismo dobili. Nema ni odgovora na pitanja koje aktivnosti je centar obavljao ove godine i kako komentiraju spekulacije da njihov rad nije transparentan i da služe kao obavještajna, pa čak i vojna baza Rusije.

Ni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin nije za Demostat odgovorio kakvi su planovi države za SRHC, ali je u aprilu, povodom desetogodišnjice postojanja centra, poručio da je osoblje SRHC pomoglo našoj zemlji tokom poplava, migrantske krize i pandemije korona virusa, kao i da je Centar opravdao svrhu svog postojanja, iako su mnogi pokušavali da ga zloupotrebe u političkoj borbi protiv Rusije i Srbije.

Specijalan status i diplomatski imunitet?

Centar u Nišu od 2014. čeka diplomatski status, a upravo je taj zahtjev ruske strane doveo do tenzija i diplomatskih prepucavanja Rusije i SAD o pravoj namjeni SRHC i podgrijao spekulacije da se zaposleni bave "špijunskim poslovima". Naime, visoki zvaničnik State Departamenta zadužen za Evropu i Evroaziju Brian Hoyt je 2017. godine izrazio zabrinutost da bi centar mogao da postane "špijunski" i da bi Srbija, ako dodjeli diplomatski status, mogla da izgubi kontrolu nad jednim dijelom svoje teritorije. Rusija je tada odgovorila da su optužbe apsurdne i u skladu s američkom hladnoratovskom tradicijom. Pa ipak, SRHC do danas nije dobio specijalan status i imunitet za svoje predstavnike, zbog, kako su ranije srpski zvaničnici govorili, snažnih pritisaka sa zapada. Nije do kraja jasno šta bi diplomatski status podrazumevao, ali su mediji spekulirali da bi se odnosio na imunitet od krivičnih dela za osoblje centra, ali i na tranzit robe, koja bi bez kontrole prolazila kroz Srbiju.   

Sporazum o SRHC se automatski produžava na pet godina

Srpsko-ruski humanitarni centar (SRHC) je formiran u aprilu 2012. godine na osnovu Sporazuma između vlada Srbije i Rusije, koji su u Nišu potpisali tadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i ministar za vanredne situacije Rusije Sergej Šojgu, a koji je potom ratificiran u parlamentu. Prema odredbama, sporazum se automatski produžava za po pet godina, ako jedna strana, odnosno Vlada Rusije ili Srbije, ne obavijesti drugu o svojoj namjeri da ga raskine, i to najmanje šest mjeseci pre isteka važećeg roka. Ako su odredbe sporazuma poštovane, on je automatski produžen na još pet godina u aprilu 2022. Za sada nije zvanično poznato da li je Vlada Srbije obavijestila ruske partnere o namjeri da taj sporazum raskine i tako promjeni status ili ukine Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu.

(Tekst je izvorno objavljen na stranici Demostat.rs)