Šefik Džaferović za De Volkskrant: EU i NATO su naš izlaz

04.05.2022. 21:39

Zapadni Balkan je meko tkivo Evrope – mi smo jednostavno dio nje. A pošto je Bosna i Hercegovina srce zapadnog Balkana, to automatski znači da je stabilnost Bosne i Hercegovine važna za stabilnost cijele Evrope.

Šefik Džaferović za De Volkskrant: EU i NATO su naš izlaz - slika 1

„Naravno, uglavnom postoje razlike, ali rat u Ukrajini ponekad liči na rat koji je zauvijek promijenio njegovu državu prije trideset godina“, kaže član predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji je prošle sedmice posjetio Holandiju i, između ostalog, razgovarao s kraljem Willem-Alexanderom i premijerom Markom Rutteom.

“Cilj ljudi koji su tada napali Bosnu i Hercegovinu je bio da unište našu zemlju”, kaže on. “Sada vidite potpuno isti cilj u Ukrajini: bombardiranje gradova, ubijanje civila, sve su to sličnosti.”

Džaferović je prošlog mjeseca u glavnom gradu BiH obilježio početak opsade Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je bombardiranjem i snajperskim djelovanjem ubijeno na hiljade civila, uključujući 1.500 djece. Bio je to početak dugog rata koji je doveo do masakra u Srebrenici, gdje je vojska bosanskih Srba ubila više od osam hiljada bosanskih Muslimana, uprkos prisustvu holandskih mirovnih snaga UN-a „Dutchbat“, navodi se u uvodu intervjua člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića za nizozemski De Volkskrant.

„Nakon tog genocida u Srebrenici, opsade Sarajeva i svih drugih napada koje je Bosna i Hercegovina morala da pretrpi, svijet je rekao 'Nikad više', kazao je Džaferović u Hagu. „Ali evo nas, trideset godina kasnije, i odjednom vidimo slike iz Mariopolja i Kijeva koje su identične slikama iz tog vremena“.

„Znači da svijet treba da nauči vrlo ozbiljnu lekciju, a to je da ako zaista želite da se ovakve stvari 'nikada više ne ponove, ne samo reći 'nikad više', već prije svega stvoriti sistem. Međusobni odnosi između zemalja moraju se revidirati na takav način da 'nikad više' zaista može postati stvarnost“.

Bosanski rat je na kraju trajao godinama, uglavnom zato što je međunarodna zajednica intervenirala prekasno. Gledajući na tok rata u Ukrajini, mislite li da je Zapad naučio iz tih grešaka i da li mu sada ide bolje?

- Zaista, čini se da je Bosna i Hercegovina pokazala svijetu kuda nikakva intervencija može dovesti, a to je genocid. Dobili smo malu podršku u tri i po godine. Do toga je došlo tek kada su počeli mirovni pregovori koji će na kraju dovesti do Dejtonskog sporazuma. Još uvijek se možete pitati da li svijet sada u Ukrajini reagira dovoljno brzo, ali se barem kreće brže nego tada.

Osim tempa, postoji li dovoljna podrška?

- Vojna pomoć je ogromna. Više je jedinstva nego za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Više podrške dolazi iz Evropske unije, više podrške iz Sjedinjenih Država. Nikada nismo vidjeli tako opsežne pakete sankcija. Ali da, da li je sve to dovoljno, to naravno ostaje pitanje. Uostalom, rat još uvijek traje.

U tekstu se navodi dase tokom Džaferovićeve državne posjete Holandiji često govorilo o ratu u Ukrajini, posebno jer taj rat ima i značajne unutrašnje posljedice u Bosni i Hercegovini. Na primjer, prema Džaferovićevim riječima, Rusija je također uključena u ozbiljnu kampanju destabilizacije u njegovoj zemlji. Uostalom, zajedno sa Srbijom i Kosovom, Bosna je jedina država u regionu koja nije članica NATO-a, a Rusija ima sav interes da tako i ostane, s obzirom na geografski položaj Zapadnog Balkana.

Recimo, kaže Džaferović, „pogledajte šta je nedavno rekao ruski ambasador u Sarajevu o mogućem članstvu njegove zemlje u NATO-u“.

"Ako [Bosna i Hercegovina] odluči da se pridruži savezu, to je interna stvar. Međutim, naš odgovor na to je druga stvar, a ukrajinski primjer pokazuje šta očekivati. Odgovorit ćemo čim bude bilo kakve prijetnje”- riječi su ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini.

Šta ste pomislili kada ste čuli te riječi?

- Da su ovo veoma ozbiljne riječi. Ali ovdje ću ponoviti ono što sam rekao kada sam ih prvi put čuo, a to je da Bosna i Hercegovina sama određuje kakvu ćemo vanjsku politiku voditi. Rusija o tome ne odlučuje. Mi smo 2009. godine odlučili da se u konačnici pridružimo NATO-u i to je put kojim ćemo ići, bez obzira na mišljenje Ruske Federacije.

Tek dalje objašnjama ustavnu i etnčku strukturi Bosne i Haercegovine, pa prelazi na stavove u odnosu na NATO integraciju.

Navodi da Bošnjaci i Hrvati godinama žele ući u NATO, dok lider bosanskih Srba, predsjednik Milorad Dodik, održava posebno bliske veze s Kremljom i zbog toga sistematski odbija osuditi rusku invaziju na Ukrajinu.

Napominju da se prošlog decembra Dodik se sastao i sa Putinom kako bi razgovarao o izgradnji niza novih ruskih gasovoda kroz njegov dio zemlje i sve više koketira s potpunom secesijom svoje Republike Srpske. To je zabrinjavajuće, jer je i aktuelni rat u Ukrajini počeo kada su proruski separatisti u blizini gradova Donjecka i Luganska odlučili da proglase sopstvene republike.

Bosna i Hercegovina bi željela ući i u NATO i u Evropsku uniju, ali koliko bi ta dva saveza trebala biti zabrinuta za stabilnost u vašoj zemlji?

- Prošlog ljeta razgovarao sam sa predsjednikom EU Charles Michelom i on je rekao rečenicu koja dobro odražava odnos između Zapadnog Balkana i Evropske unije. Rekao je: Zapadnom Balkanu je potrebna EU, ali EU treba i Zapadni Balkan. Mislim da je, pogotovo sada kada svi vidimo rusku agresiju u Ukrajini, sasvim jasno da naše članstvo ne treba posmatrati kao administrativnu stvar, već kao geopolitičku nužnost.

Situacija u Ukrajini nas uči da Evropa mora bolje voditi računa o žarišnim tačkama na svom kontinentu, odnosno potencijalnim žarišnim tačkama. Iskreno se nadam da će se proces prijema ubrzati kako bismo barem postali kandidati.

Posljednjih mjeseci posebno jača Dodikova retorika. On je Bosnu i Hercegovinu nazvao “pobačajom”, osuđenim “zapadnim eksperimentom”, da se saradnja između etničkih grupa forsirana. On negira da se genocid u Srebrenici ikada dogodio, nazivajući to "izmišljenim mitom".

On je također povukao svoje bosanske Srbe iz parlamenta, kao i niz drugih institucija, a najavio je i namjeru da osnuje svoju vojsku - korak koji je praktično jednak secesiji bez rata. Nije bez razloga visoki predstavnik Ujedinjenih naroda u Bosni izvijestio je prošlog novembra da Dodikovi planovi predstavljaju "egzistencijalnu prijetnju" opstanku Bosne.

Međunarodni posmatrači kažu da se Bosna i Hercegovina suočava s najozbiljnijom političkom krizom od rata. Nije li rizično primiti kandidata za člana tamo gdje su stvari tako zbrkane?

- Zaista smo u veoma ozbiljnoj krizi. Ima ljudi, posebno Dodikovih pristalica, koji pokušavaju podijeliti našu državu. To ne bi trebao biti izgovor za EU da nas ne primi. U stvari, to bi trebao biti argument da nas prime. Zapadni Balkan je meko tkivo Evrope – mi smo jednostavno dio nje. A pošto je Bosna i Hercegovina srce zapadnog Balkana, to automatski znači da je stabilnost Bosne i Hercegovine važna za stabilnost cijele Evrope.

Najlakši način da osiguramo tu stabilnost je da nas primite u evropske institucije. Ne mogu da smislim dobar argument zašto bi EU trebalo da odgurne zemlje zapadnog Balkana. Ranije smo govorili o ruskom uticaju na Balkanu. Ako iz Evrope nema pravovremene akcije, to automatski znači otvaranje prostora takvim uticajima, a mi to ne želimo. Umjesto toga, želimo da krenemo putem koji će nas odvesti u EU i NATO.

To je naš izlaz, naš jedini izlaz!

Podijelite:

Facebook X / Twitter