Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ličnost je koja je u proteklih nekoliko godina svog mandata na čelu OHR-a svojim odlukama izazvala brojne kontroverze.
Tako je nakon zatvaranja birališta 2. oktobra 2022. godine intervenirao u Ustav Federacije BiH, te se koristeći svojim ovlaštenjima i opravdanjem da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u nekoliko navrata raspravljalo o "stagnaciji i nefunkcionalnosti u FBiH uključujući i imenovanje vlada na nivou FBiH", promijenio pravila izborne igre nakon što su opći izbori već održani i građani mogli iskazati svoju volju, piše Stav.ba.
Između ostaloga, povećao je broj delegata u Domu naroda FBiH (sa 58 na 80), promijenio je način popunjavanja klubova konstitutivnih naroda i Ostalih. Sve to za deblokadu procesa formiranja vlasti.
Visoki predstavnici su i ranije koristili bonske ovlasti kako bi nametali zakone ili mijenjali entitetske ustave.
Najpoznatiji primjer su ustavne izmjene koje je donio Wolfgang Petritsch, a koje su se odnosile na konstitutivnost naroda u entitetima, nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U-5/98, poznatom kao predmet "konstitutivnosti naroda". Riječ je o seriji parcijalnih odluka kojima je utvrđeno da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući oba entiteta.
Budući da entiteti nisu u ostavljenom roku proveli ove odluke, visoki predstavnik je donio odluke o amandmanima na ustave Federacije BiH i Rs-a kako bi se osigurala implementacija načela konstitutivnosti.
Iz HDZ-a su godinama koristili navedenu presudu kako bi kroz njenu prizmu pokušali kreirati Izborni zakon i implementaciju rezultata izbora onako kako to njima odgovara.
Dakle, intervencije u entitetske ustave nisu bez presedana, ali je odluka od 2.10.2022. godine bila politički posebno osjetljiva jer je donesena na dan izbora i imala direktan utjecaj na postizborno formiranje vlasti.
Jednako tako, kao dežurni anketar tuđih mišljenja, Schmidt se sa nedavno održane 62. Minhenske sigurnosne konferencije javio kako bi saopćio da "u Minhenu niko nije podržao ideje o secesiji" koje godinama pored njega na funkciji zagovaraju iz vlasti manjeg bh. entiteta, posebno iz SNSD-a, no on nije osjećao potrebu da zbog toga smijeni neke od aktera takvih politika.
Hajde da počnemo raditi, rekao bi visoki predstavnik.
