.jpg)
Razgovarao: Sead Numanović
Reformirano Visoko sudsko i tužilačko vijeće, novi zakon o sukobu interesa i novi zakon o javnim nabavkama nisu samo minimum interesa, već i nešto od čega Evropska unija neće odustati.
To je minimum promjena koje se iz Brisela od naše zemlje očekuju do kraja ove godine.
Uslovljeni novac
Ako tih promjena bude, počet će pristizati 250 miliona eura vrlo povoljnih kredita.
Istovremeno, počet će pristizati i milioni eura bespovratnih sredstava.
Ambasador Johann Sattler, u ekskluzivnom intervjuu za politicki.ba govori bez puno uvijanja.
Vladavina zakona, profesionalni i odgovorni tužioci i sudije, s integritetom i gardom kojim će se suprotstaviti pokušajima političke kontrole i zloupotrebe... samo su neke od kategorija o kojima šef Delegacije Evropske unije u BiH govori u kontekstu "nećemo odustati" i "nema popuštanja".
Nakon predugog niza godina, ako ništa, imamo nekog iz EU koji govori direktno, otvoreno pa i kada ne može drugačije - oštro.
- Što se tiče izvještaja Evropske komisije za Bosnu i Hercegovini, to je propuštena šansa. I mislim da smo to vrlo jasno rekli tokom predstavljana izvještaja javnosti u Bosni i Hercegovini.
Ako pogledate vremenski rok, bilo je 16 mjeseci – od maja 2019. do septembra 2020. i mislim da je jasno zašto je šansa propuštena. Veliki dio tog vremena, u kojem su izvještaji rađeni, imali smo blokade.
Najprije, nismo imali vlade, trebalo je dosta vremena, 14-16 mjesci da se postigne dogovor o tome. A onda su nastupile blokade u Parlamentarnoj skupštini.
No, s druge strane, u posljednjih pet mjeseci postigli smo mnogo više napretka u odnosu na raniji period.
Kao optimista po prirodi, to mi daje neku nadu za period pred nama. Ukoliko se političari okupe, stave neki cilj i principe ispred sebe, onda imamo šansu. I ono što trebamo vidjeti u narednom periodu je istinski angažman na ispunjenju svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Tu neće biti popuštanja.
Ono što je ključno su ova tri zakona koja trebamo imati do kraja godine – VSTV, zakon o sukobu interesa i zakon o javnim nabavkama.
Istu stvar je i Predsjedništvo BiH obećalo tokom sastanaka u Briselu, a isto nam je potvrđeno od kolegijuma oba doma državnog parlamenta.
Ofanziva s
Nelsonom
Prije nego nastavimo s izvještajima, čini se da ste Vi, zajedno s američkim ambasadorom u BiH, u ofanzivi prema bh. liderima. Jučer su na primjer, bila dva sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH...
- Ono što sam
naučio za ovo vremena koliko sam u BiH je da ova zemlja ne funkcionira na
auto-pilotu. Dakle, da bi ste postigli rezultate morate se intezivno
angažirati. I meni to odgovara. A mislim da i građani to očekuju. Oni traže da
BiH postane članica EU, žele vidjeti iskorake. Svjedočili smo stanju BiH u
proteklih 15 godina. Ali, iskorake je moguće napraviti. Napredak je moguć. A to
je ostvarivo samo ako lideri u BiH urade svoj dio posla.
A ništa ne dolazi
besplatno.
Dobra stvar je da su sada pred nama pune dvije godine za ovaj sastav Vijeća ministara, Parlamentarne Skupštine, Predsjedništva ... da urade ono što su i obećali.
Moja poruka njima je da to i ostvare.
Niste pomenuli
izbore, kao jedan od vaših prioriteta do kraja godine.
-Izbori su alfa i omega. Bespredmetno mi je govoriti koliko je važno da imate poštene izbore. Zato sam se toliko fokusirao i na Mostar. To je jedna tamna mrlja, jedini grad u Evropi koji 12 godina nije imao izbore.
Izbori će se
desiti – 15. novembra lokalni za cijelu BiH i 20. decembra za Mostar.
Prošle sam sedmice bio u tom gradu i bilo mi je zadovoljstvo vidjeti i te kako agilne i zainteresirane građane Mostara koji će glasati.
Bilo je i puno mladih ljudi tu. Neke ankete kažu da će više od 70 odsto mladih ljudi izaći na birališta. Međutim, samo 15 posto njih misli da nešto može promijeniti.
Stoga, moja bi poruka bila – svima: ne potcijenjujte važnost i snagu svoga glasa. Svaki glas može nešto promijeniti.
Naravno, trebamo što veću izlaznost. Jer su time i veće šanse za promjene.
Postoji li strategija ili dogovor zajedničkog djelovanja Vas i ambasadora Nelsona?
-U ovoj zemlji je, nažalost, jako dugo vremena na sceni prisutan onaj princip – „zavadi pa vladaj“. Moj pristup je drugačiji. Uvijek sam gradio prijateljstva i dobre saveze. U Ambasadi SAD sam našao konstruktivnog partnera i napravili smo rezultate.
Nisu Amerikanci
jedini. Sarađujem sa svim partnerima u međunarodnoj zajednici.
No, SAD imaju specifičnu ulogu, građenu godinama ovdje u BiH.
I rezultat smo vidjeli na dogovoru o Mostaru, ali i na još nekim pitanjima.
Za tako kratko
vrijeme riješili ste problem star 12 godina – Mostar. A gotovo istovremeno i
problem star barem 10 godina – procesuiranje ratnih zločina. Kako?
-Bilo je tu jako puno napornog rada. Ono što nam je svakako išlo u prilog, jeste presuda Evropskog suda za ljudska prava koja je jasno utvrdila da BiH krši odredbe Evropske povelje o ljudskim pravima, tako da je to bila prilika za pritisak na domaće vlasti, ali istovremeno i i moja karakteristika da ne odustajem i da „ne“ ne prihvatam kao odgovor. I evo, građani Mostara će glasati.
Na početku mog mandata, vladavina prava je bio i ostao jedan od prioriteta.
Usvajanje Revidirane
strategije za procesuiranje ratnih zločina jeste bitno za vladavinu prava, ali
je mnogo bitnije za pravdu i žrtve. Između ostalog, omogućili smo mnogo brže
procesuiranje ratnih zločina.
No, pomaže i nama
u EU. Zašto?
Jako smo puno sredstava uložili u rad tužilaštava. Ne može nas stalno uzimati zdravo za gotovo. Ono, mi smo tu i dat ćemo novac. I to je to.
No, ako dajemo novac, hoćemo da vidimo rezultate. Ako ulažemo u rad VSTV-a hoćemo da vidimo rezultate. Ako toga nema, onda mora biti i posljedica. Sredstva će ići tamo gdje ima rezultata.
Možda je to neka novina za EU, ali je to sasvim normalan pristup. I to vidimo i kroz novo liderstvo Komisije u Briselu. Ona je sada više geopolitička i ona uči jezik moći u okolnostima koje se dešavaju oko nas, koje su sve dinamičnije i agresivnije i mi se moramo prilagoditi.
Je li BiH najgora od svih država zapadnog Balkana? S najmanje napretka ili ga nema, blokadama, klijentelizmom, korupcijom...
- Kako sam rekao: u mnogim segmentima situacija je vrlo razočaravajuća. Ne znam da li je BiH najgora ili nije, ali u izvještaju sve detaljno piše...
Koliko se može vidjeti, ovo je prvi tako detaljan i tako direktan izvještaj. EU, koja inače bira riječi, nije se trudila sakriti svoju ocjenu stanja u BiH. Je li to najavljuje jedan odlučniji i direktniji angažman Unije u BiH? Da skine rukavice.
- Mislim da direktnost i otvorenost jeste i jedini mogući pristup. Diplomatske floskule ne trebaju nikome. To očekuju građani BiH, ali i EU poreski obveznici – zovite stvari pravim imenom.
I mislim da očekuju da budemo mnogo direktniji, nego li smo u prošlosti bili.
Očekujemo da se 14 prioriteta ispune. I zaista, neće biti popuštanja. Pogotovo u oblasti vladavine prava.
A i lično sam razočaran da nije bilo iskoraka. Imali smo izvještaj Reinharda Priebea, prije skoro godinu dana. I niko ništa nije uradio na tom polju. I još nema nikakve odgovornosti zbog toga. To je neprihvatljivo.
Ko je kriv za to?
- Dva su možda tu
faktora: jedan je otpor iz samog pravosuđa, ali i izostanak djelovanja s
političke strane. Dakle, Vijeće ministara i zakonodavna tijela. Naravno, tu su
i političke stranke koje su prisutne u parlamentima. I mi želimo vidjeti
istinske napore na unaprijeđenju pravosuđa.
Evo, konkretno,
na stolu su izmjene i dopune zakona o VSTV-u. Njima će se omogućiti provjera
integriteta ljudi u pravosuđu i mi od toga odustati nećemo.
Na to se nadovezuje makrofinansijska pomoć. Ako ne vidimo rezultate, onda...
Realizacija 250 miliona eura direktno je vezana za VSTV i promjene.
Najbolji mogući
kredit
- To znači da vam je na raspolaganju najbolji mogući kredit. EU je najbolji mogući zajmodavac. Naravno, imamo detalje o kojima dvije strane pregovaraju, ali – kamata je ispod 1 odsto i grejs period je nekih bar pet godina.
Da li vas u tom uslovljavanju prati MMF, Svjetska banka, EBRD...?
- Sve su to posebni i svoji subjekti koji maju svoja pravila. Naravno da imamo međusobne sastanke, konsultiramo se, razgovaramo...
MMF jeste jedna
potpuno drugačija upravna struktura. Svjetska banka isto...
Mi sve više finansijsku pomoć vezujemo za napredak. No, vidio sam i određenu spremnost MMF-a da možda malo više postavi uslovljavanje za novac koji bi oni dali.
